- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Nauka i tehnologija
11. 04. 2024.
12:53 >> 12:53
Čitaj mi:
BIOLOG OTKRIVA
Biljke vrište kada su pod stresom
Kao što ljudi ponekad vrisnu, biljke umjesto toga emituju zvukove puckanja ili kliktanja, ali na ultrazvučnim frekvencijama izvan opsega ljudskog sluha, i to kada je biljka pod stresom.
Biljke saopštavaju šuškanjem i pucketanjem „da su na neki način u nevolji”, a te zvuke ljudi ne čuju, ali oni nose informacije. Postoje životinje koje mogu da čuju te zvukove, tako da postoji mogućnost da se dešava mnogo akustične interakcije.
Evolucionista, biolog Lila Hadani sa Univerziteta u Tel Avivu navodi da su biljke u interakciji sa insektima i drugim životinjama sve vrijeme, a mnogi od njih koriste zvuk za komunikaciju. Prema njenim riječima, kad su pod stresom biljke nisu pasivne, one prolaze kroz prilično dramatične promjene, od kojih je jedna od najuočljivijih oslobađanje aroma, mogu da promijene boju i oblik što signalizira opasnost za druge biljke u blizini.
Međutim, da li biljke emituju druge vrste signala, kao što su klasični zvukovi na koje je čovjek navikao i koji su mu poznati i koje bi možda mogao da detektuje, nije u potpunosti istraženo. Prije nekoliko godina, Hadani i njene kolege otkrile su da biljke mogu da detektuju zvuk. Sljedeće logično pitanje bilo je da li i oni mogu da ga proizvedu.
Da bi saznali, snimili su biljke paradajza i duvana u raznim uslovima. Prvo su snimili biljke bez stresa. Zatim su snimili biljke koje su bile dehidrirane i biljke kojima su odsječene stabljike. Snimci su se prvo pravili u zvučno izolovanoj akustičnoj komori, a zatim u okruženju staklenika. Potom su kreirali i primijenili algoritam koji je uz pomoć mašinskog učenja mogao da razlikuje zvuk koji proizvode biljke bez stresa, posječene biljke i dehidrirane biljke, piše Science Alert. Zvukovi koje biljke emituju su poput zvukova puckanja ili kliktanja na frekvenciji koja je previsoka da bi ljudi mogli da je razaznaju, i koja se može otkriti u radijusu od preko metra. Biljke bez stresa uopšte ne prave mnogo buke; njihovo kliktanje i pucketanje je izuzetno rijetko i slabo.
Nasuprot tome, biljke pod stresom su mnogo bučnije, emituju u prosjeku do oko 40 svojih „klikova” na sat u zavisnosti od vrste. I biljke lišene vode imaju takođe primijetan zvučni profil. Algoritam je bio u stanju da razlikuje ove zvukove, kao i vrste biljaka koje ih emituju. I to nisu samo biljke paradajza i duvana. Tim istraživača je testirao razne biljke i otkrio da je proizvodnja zvuka prilično uobičajena aktivnost biljaka. Pšenica, kukuruz, grožđe, kaktus, takođe su snimljeni kako „proizvode zvuk”.
Коментари0
Остави коментар