- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Nauka i tehnologija
03. 04. 2024.
12:37 >> 12:37
Čitaj mi:
EVO ISTINE
Da li je voda na Zemlji starija od Sunca?
Otkriće da Zemljina voda može prethoditi Suncu dovodi u pitanje naše razumijevanje istorije Sunčevog sistema. Nedavne studije sugerišu da voda na našoj planeti nije proizvod uticaja Sunca, već nasljeđe kosmičkog okruženja koje joj je prethodilo.
Voda je fundamentalna za život kakav poznajemo, a njeno kosmičko putovanje počelo je mnogo prije nego što se naše Sunce upalilo. Astronomi su pratili lozu vode do međuzvjezdanog medija, prostora između zvijezda ispunjenog gasom i prašinom. Sastav vode u ovom mediju dijeli izuzetnu sličnost sa onim koji se nalazi na Zemlji, što ukazuje na vjerovatnu vezu koja je prethodila solarnom sistemu, piše Times of India.
Ključ ovog drevnog porijekla leži u odnosu vodonika i deuterijuma, težeg izotopa vodonika, koji se nalazi u međuzvjezdanom ledu. Odnos vodonika i deuterijuma unutar ovog leda daje jedinstven potpis okoline njegovog formiranja. U hladnim, gustim regionima međuzvjezdanog prostora, gdje temperature mogu pasti na samo nekoliko stepeni iznad apsolutne nule, hemijske reakcije se odvijaju sporim tempom. U ovim hladnim uslovima, vjerovatnije je da će se deuterijum povezati sa kiseonikom da bi formirao vodu, što rezultira većim odnosom deuterijuma i vodonika nego što se obično nalazi na Zemlji. Ovaj obogaćeni deuterijumski potpis u međuzvjezdanom ledu sugeriše da je veliki dio vode u našem solarnom sistemu, uključujući i onu na Zemlji, formiran u hladnom međuzvjezdanom medijumu i kasnije ugrađen u solarnu maglinu iz koje su se sunce i planete spojile, ostajući hemijski nepromijenjena tokom čitavog perioda.
Posmatranja mlade zvijezde, V883 Orionis, pružila su potvrdu ove teorije. Ova protozvezda, koja se nalazi 1.305 svjetlosnih godina od nas, otkrila je vodu sa odnosom deuterijuma i vodonika koji je sličan onom u vodi našeg solarnog sistema. Ova veza implicira da je voda koja okružuje V883 Orionis - i dalje, voda na Zemlji - nastala u međuzvjezdanom mediju.
Formiranje Sunčevog sistema bio je složen proces koji je uključivao nakupljanje materijala sa protoplanetarnog diska — ogromnog, rotacionog oblaka gasa i prašine koji okružuje mlado sunce. Unutar ovog diska, drevni vodeni led, koji se formirao u hladnim, gustim djelovima međuzvjezdanog prostora, bio je u izobilju. Kako je disk evoluirao, ovaj međuzvjezdani led, zajedno sa drugom prašinom i gasom, počeo je da se spaja pod silom gravitacije, formirajući gradivne blokove planeta i kometa. Ovaj proces je efikasno uhvatio vodeni led, sa svojim jedinstvenim odnosom deuterijuma i vodonika, i integrisao ga u tkivo sunčevog sistema u nastajanju. Činjenica da je ovaj vodeni led ostao hemijski nepromenjen tokom svog uključivanja sugeriše da je voda Sunčevog sistema direktno nasljeđe iz međuzvjezdanog medija, pružajući snimak uslova koji su postojali pre formiranja Sunca.
Ovo otkriće ima duboke implikacije za proučavanje egzoplaneta. Ako je voda u našem solarnom sistemu naslijeđena iz međuzvjezdanog prostora, vjerovatno je da su i drugi planetarni sistemi takođe dobili značajne količine vode. Ovo povećava potencijal za nastanjive svjetove izvan našeg.
Razumijevanje drevnog porijekla vode na Zemlji podstiče potragu za životom negdje drugo u Univerzumu. Ako je vode, vitalnog sastojka za život, ima u izobilju i prethodi zvijezdama, onda bi gradivni blokovi za život mogli biti češći nego što se ranije mislilo što podstiče nadu da nismo sami u kosmosu.
Коментари0
Остави коментар