A.J. [ RTS ]

Posle 5G mreže i Tik-toka

Na meti američkih sankcija i kineska pametna vozila

Nakon 5G mreže koju je razvila kompanija "Huavej" i aplikacije "Tik-tok", vlasti u Vašingtonu sada, čini se, razmatraju i zabranu, odnosno, značajno ograničenje prodaje kineskih automatizovanih ("pametnih") vozila pod izgovorom zaštite nacionalne bezbjednosti.

Krajem prošlog mjeseca američki predsjednik Džozef Bajden dao je direktivu ministarki trgovine Đini Rajmondo da pokrene istragu u vezi opasnosti koja potencijalno prijeti od autonomnih vozila i formuliše predlog za novu zakonsku regulativu u vezi njih, pravdajući je time da bi pametni automobili kineskog porijekla mogli da prikupe osjetljive informacije o američkoj infrastrukturi i građanima.

Naime, američke bezbjednosne službe su zabrinute da bi ti automobili, ako preplave tržište SAD, mogli da prikupe mnoštvo podataka koji mogu da budu iskorišćeni i u vojne svrhe.

Dakle, u bezbjednosnom smislu, prijetnja potiče od toga to što ta vozila, koristeći kamere, optičke i senzore za mjerenje daljine, prikupljaju podatke iz svoje okoline, pomoću kojih mogu da izrade trodimenzionalne mape ulica i drugih lokacija.

Bezbjednost važnija od ekonomske dobiti i udobnosti stanovništva

Osnovna namjena tih podataka je civilna – navigacija i sprječavanje sudara sa drugim vozilima, pješacima i građevinama, zbog čega se razmjenjuju i sa drugima automobilima i nepokretnim objektima poput semafora.

Međutim, u SAD i, šire na Zapadu, poslednjih godina preovladava trend podređivanja ekonomskog rezona i dobrobiti potrošača bezbjednosnim pitanjima, naročito kada je u pitanju Narodna Republika Kina, u kojem se ističe vojni potencijal proizvoda prvobitno stvorenih za potrebe običnog stanovništva.

Konkretno, riječ je o sklonosti da se najrazličitiji kineski proizvodi, koji su po pravilu jeftiniji i stoga popularni među običnim stanovništvom, karakterišu kao prijetnja, odnosno, potencijalno sredstvo za špijunažu. Pritom se kao mogući prestupnici vide ne samo kineska državna preduzeća, već i privatne kompanije - bilo stoga što su bile uključene u neki projekat centralne ili lokalnih vlada, ili stoga što su primile novčana davanja i poreske olakšice od kineske države.

Štaviše, pojedini američki stručnjaci navode da pametna vozila mogu da se iskoriste ne samo za prikupljanje obavještajnih podataka, već i razne vrste sabotaža jer se njima može upravljati daljinski.

Interes domaćih firmi za blokadu kineskih proizvoda

Naravno, taj trend prioretizovanja bezbjednosti, koji uglavnom diktira vojni i politički vrh u Vašingtonu, a koji je poslednjih nekoliko godina postavio niz prepreka i za kineske investicije u saobraćajnu infrastrukturu i rudnike u SAD i drugde na Zapadu, za svoje interese rado koriste i domaće kompanije koje strahuju od konkurencije jeftinih i kvalitetnih kineskih proizvoda i usluga.

Japanski list koji je specijalizuje za ekonomska pitanja Nikei Azija tako piše da su inicijativu za stavljanje kineskih proizvođača komponenti za autonomne automobile na crnu lista sankcija pokrenule američke kompanije proizvođači lidar (laserskih) senzora, koji nalaze primjenu u tim robotizovanim vozilima.

Njihov direktni konkurent, kineska firma "Hesai" drži čak 47 posto svjetskog tržišta u toj oblasti, prošle godine aktivno je započela prodor na američko tržište.

Američki proizvođači koji strahuju od gubitka udjela na domaćem tržištu lobirali su kod kongresmena, koji su potom u novembru prošle godine uputili pisani zahtjev ministarstvima trgovine, finansija i odbrane da se "Hesai" stavi na njihove liste preduzeća kojima nije dozvoljen slobodan rad u SAD.

U tome su izgleda i uspjeli, jer je Pentagon već u januaru ove godine stavio tu kinesku kompaniju, koja važi za tehnološkog lidera koji posjeduje kvalitetnije proizvode od američkih takmaca, na listu preduzeća koja su direktno ili indirektno povezana za kineskom armijom.

To praktično znači da će ona u budućnosti iskusiti niz ograničenja u vezi finansiranja i poslovanja u SAD.

Američki ekonomisti očekuju i da će kineska pametna vozila, kada otpočne njihov uvoz u SAD, potpasti i pod režim visokih carina kako bi se domaći proizvođači zaštitili od gubitka tržišta, jer "predstavljaju nelojalnu konkurenciju" zbog finansijske pomoći koje primaju od kineske države.