B.B.[ RTS ]

Veliki proboj u arheologiji

Vještačka inteligencija čita ugljenisane svitke stare 2.000 godina

Stručnjaci koji proučavaju antiku vjeruju da su na ivici velikog proboja u boljem razumijevanju tog doba, nakon što je vještačka inteligencija uspjela da pročita čitav tekst na ugljenisanom svitku zakopanom erupcijom lave iz Vezuva prije skoro dvije hiljade godina.

Stotine svitaka od papirusa iz biblioteke luksuzne rimske vile u Herkulaneumu ugljenisani su kada je grad potpuno uništen u erupciji Vezuva 79. godine.

Otkopavanja u 18. vijeku otkrila su više od hiljadu svitaka iz vile, za koju se vjeruje da je pripadala tastu Julija Cezara, ali je crno mastilo nečitljivo na ugljenisanom papirusu, a svici su toliko krhki da se raspadaju prvi najmanjem pokušaju da se otvore.

Proboj na polju njihovog čitanja došao je kada je Brent Sils sa Univerziteta u Kentakiju objavio "Izazov Vezuv" (Vesuvius Challenge) – takmičenje sa nagradnim fondom od milion dolara za onog koji uspije da ih pročita.

U ponedjeljak je tehnološki preduzetnik i jedan od spoznora takmičenja Nat Fridman objavio da je tročlani tim studenata – Jusuf Nader iz Njemačke, Luk Faritor iz SAD i Džulijan Šiliger iz Švajcarske – osvojio veliku nagradu od 700.000 dolara nakon što su pomoću vještačke inteligencije uspjeli da pročitaju 2.000 slova sa svitka.

Papirolozi koji su proučavali spaseni tekst sa ugljenisanog svitka u nevjerici i sa optimizmom su primili vijest.

"Ovo je nevjerovatno. Postoje stotine ovakvih svitaka koji čekaju da budu pročitani", kaže Robert Fauler, profesor emeritus grčkog na Univerzitetu u Bristolu.

Papirolog sa Univerziteta "Federiko Drugi" u Napulju dr Federika Nikolardi navela je da ovo predstavlja revoluciju u proučavanju Herkulaneuma, antike i grčke filozofije uopšte.

"Ulazimo u novo doba", istakao je Brent Sils koji je predvodio napore da se pročitaju svici tako što se virtuelno odmota materijal skeniran tehnologijom kompjuterske tomografije, a potom uvježbaju algoritmi vještačke inteligencije da prepoznaju prisustvo mastila.

"Nalet adrenalina nas je tjerao dalje. Čitavo ovog istraživanje se višestruko isplatilo. Iako je značilo da radim 20 sati na dan. Ponekad nisam znao kada se neki dan završio, a drugi počeo", rekao je Jusuf.

Autor napisanog teksta najverovatnije je Filodem.

"Stil je čudnovat, tipičan za njega, a i tema je njemu bliska", kaže Fauler, dodajući da se u svitku diskutuje o izvoru zadovoljstva, o muzici i hrani i da li su izvor zadovoljstva glavni ili sporedni sastojci i da li dolazi iz obilja ili nedostatka.

"U slučaju hrane, ne vjerujemo da je manje prijatnije od obilja", piše autor.

"Mislim da postavlja pitanje: Šta je izvor zadovoljstva u mješavini stvari? Da li je to preovlađujući element ili onaj kog ima manje ili možda njihova mješavina?", objašnjava Fauler.