MEDICINA

Svijest skrivena u komi

Istraživači s Univerziteta Kolumbija identifikovali su ozljede mozga iza kojih se nazire temelj skrivene svijesti. To je zagonetna pojava u kojoj pacijenti s težom povredom mozga ne mogu odgovoriti na jednostavne naredbe, pa ih ljekari smatraju nesvjesnima, uprkos određenom nivou svijesti.

"Naša studija sugeriše da pacijenti sa skrivenom sviješću mogu čuti i razumjeti verbalne naredbe, ali ne mogu izvršiti te naredbe zbog ozljeda u moždanim vijugama koji prenose uputstva od mozga do mišića", kaže voditelj istraživanja doktor Jan Klasen, vanredni profesor neurologije na Univerzitetu Kolumbija.

Nalazi bi mogli pomoći ljekarima da brže identifikuju pacijente s ozljedom mozga koji bi mogli imati skrivenu svijest i bolje predvidjeti koji će se pacijenti vjerovatno oporaviti rehabilitacijom, prenosi Dejli Sajens.

 Moždane vijuge poremećeni kod bolesnika sa skrivenom sviješću

Skrivena svijest, poznata i kao kognitivna motorička disocijacija (CMD), javlja se u oko 15% do 25% pacijenata s ozljedama mozga koje proizlaze iz traume glave, krvarenja u mozgu ili srčanog zastoja.

U prethodnim istraživanjima, Klasen i kolege otkrili su da su suptilni moždani valovi koji se mogu otkriti EEG-om najjači prediktor skrivene svijesti i konačnog oporavka za pacijente s ozljedom mozga koji ne reaguju.
Međutim, precizni putevi u mozgu koji postaju poremećeni u ovom stanju nijesu bili poznati.

 U novoj studiji istraživači su koristili EEG za ispitivanje 107 pacijenata s ozljedama mozga. Tehnika može odrediti kada pacijenti pokušavaju, iako ne mogu, odgovoriti na naredbu kao što je "nastavite otvarati i zatvarati desnu ruku".

Analiza je otkrila CMD kod dvadesetjednog pacijenta. Istraživači su, zatim, analizirali strukturne MRI snimke svih pacijenata.

"Koristeći tehniku koju smo razvili pod nazivom dvostruka analiza, uspjeli smo identifikovati obrasce ozljeda mozga među pacijentima s CMD-om, za razliku od onih bez CMD-a", kaže glavni autor doktor Ći Šen, saradnik istraživač u Klasenovoj laboratoriji i stručnjak za obradu signala, mašinsko učenje i biostatistiku.

Istraživači su otkrili da su svi pacijenti s CMD-om imali netaknute strukture mozga povezane s uzbuđenjem i razumijevanjem zapovijedanja, podupirući ideju da ti pacijenti čuju i razumiju naredbe, ali ih ne mogu izvršiti.

"Vidjeli smo da su svi pacijenti s CMD-om imali deficite u regijama mozga odgovornima za integraciju razumljivih motoričkih naredbi s motoričkom snagom, sprečavajući pacijente s CMD-om da djeluju po verbalnim naredbama", kaže Klasen.

Nalazi mogu omogućiti istraživačima da bolje razumiju koji pacijenti s ozljedama mozga imaju CMD, što će biti korisno za klinička ispitivanja koja podržavaju oporavak svijesti.

Potrebno je više istraživanja prije nego što se ti pristupi mogu primijeniti na kliničku praksu. "Međutim, naša studija pokazuje da je moguće pregledati skrivenu svijest pomoću široko dostupnog strukturnog snimanja mozga, čime se otkrivanje CMD-a pomiče korak bliže opštoj kliničkoj upotrebi", kaže Klasen.

"Ne može svaka jedinica hitne pomoći imati resurse i osoblje koje je obučeno za korišćenje EEG-a za otkrivanje skrivene svijesti, pa MRI može ponuditi jednostavan način identifikovanja pacijenata koji zahtijevaju dalji pregled i dijagnozu.

Preveo i priredio: S. Đurđić