[ rtcg.me ]

EVOLUCIJA

Homo sapiens nastao iz više povezanih populacija

Testirajući genetski materijal trenutnih populacija u Africi i upoređujući ih s postojećim fosilnim dokazima o ranim populacijama Homo sapiensa na tom kontinentu, istraživači su otkrili novi model ljudske evolucije - poništavajući prethodna uvjerenja da su iz jedne afričke populacije potekli svi ljudi.

Iako je opšteprihvaćeno da je Homo sapiens nastao u Africi, nepoznato je kako su se grane ljudske evolucije razišle i kako su ljudi migrirali širom kontinenta, rekla je Brena Hen, profesorica antropologije i Centra za genome na UC Dejvis, odgovorna autorka istraživanja.

"Ta neizvjesnost posljedica je ograničenih fosilnih i drevnih genomskih podataka i činjenice da fosilni zapisi nijesu uvijek u skladu s očekivanjima modela izgrađenih pomoću moderne DNK", rekla je. "Novo istraživanje mijenja shvatanje o porijeklu vrsta."

Istraživanje koje su zajedno vodili Hen i Sajmon Gravel s Univerziteta Mekgil, testiralo je niz konkurentskih modela evolucije i migracije širom Afrike predloženih u paleoantropološkoj i genetičkoj literaturi, uključujući podatke o genomu populacije iz južne, istočne i zapadne Afrike, prenosi Sajens Dejli.

Autori su uključili novosekvencirane genome 44 moderne jedinke iz južne Afrike, autohtone populacije za koju se zna da nosi veliki obim genetske raznolikosti u poređenju s drugim modernim grupama. Istraživači su generisali genetske podatke prikupljanjem uzoraka pljuvačke od savremenih pojedinaca koji su se bavili svakodnevnim poslom u svojim selima, između 2012. i 2015. godine.

Model sugeriše da se najranija populacija ljudi, koja se može otkriti u savremenim populacijama, pojavila prije 120.000 do 135.000 godina, nakon što su se dvije ili više slabo genetski diferencirane Homo populacije miješale stotinama hiljada godina. Nakon što se populacija podijelila, ljudi su i dalje migrirali između populacija, stvarajući slabo strukturisano stablo. To nudi bolje objašnjenje genetskih varijacija među pojedinim ljudima i ljudskim grupama, nego prethodni modeli, sugerišu autori.

"Predstavljamo nešto što ljudi nikada prije nijesu ni testirali", rekla je Hen o istraživanju. "To značajno pomiče antropološku nauku naprijed."

"Prethodni složeniji modeli predložili su doprinose arhaičnih hominida, ali taj model ukazuje na suprotno", rekao je koautor Tim Viver, profesor antropologije na UC Dejvisu. Stručnjak je za rane ljudske fosile i sačinioo je komparativna istraživanja za studiju.

Autori predviđaju da se, prema tom modelu, 1-4% genetske diferencijacije među savremenim ljudskim populacijama može pripisati varijacijama u raznim granama. Taj model može imati važne posljedice za tumačenje fosilnih zapisa. Zbog migracije između grana, te višestruke loze vjerovatno su bile morfološki slične, što znači da morfološki divergentni fosili hominida (kao što je Homo naledi) vjerovatno neće predstavljati grane koje su doprinijele evoluciji Homo sapiensa, rekli su autori.

 Preveo i priredio: S. Đurđić