Б.Ч.Ј. [ Hina/DPA/N1 ]

STUDIJA O BUDUĆNOSTI INSEKATA

Očekuje li nas "apokalipsa insekata" zbog klimatskih promjena?

Izumiranje pčela nije jedini problem na koji se već godinama skreće pažnja, a direktno je povezan s klimatskim promjenama. Australijski naučnici upozoravaju na globalnu "apokalipsu insekata" koja bi mogla da ima radikalan efekat na okolinu i čovječanstvo.

Međunarodna studija o budućnosti insekata sprovedena u sklopu scenarija o klimatskim promjenama, otkrila je da će sve manji broj insekata u svijetu drastično umanjiti i čovjekovu sposobnost izgradnje održive budućnosti.

Koautor studije Vilijam Lorans sa australijskog Univerziteta Džejms Kuk kazao je da se biosfera već zagrijala za oko 1,1 stepen Celzijusov od predindustrijskog razdoblja, te se predviđa da će se do 2100, ne smanje li se znatno emisije štetnih gasova, zagrijati za dodatnih dva do pet stepeni.

Sićušni insekti koji ne posjeduju mogućnost regulacije vlastite tjelesne temperature posebno su osjetljivi na temperaturne promjene i nivo vlage, rekao je Lorans.

"Sve je više dokaza koji ukazuju na to da se brojne populacije insekata u raznim djelovima svijeta smanuju velikom brzinom. To je duboko zabrinjavajući trend, a mediji, pa čak i neki naučnici, sve češće koriste izraz ‘apokalipsa insekata’ da bi opisali ovaj fenomen", rekao je Lorans.

"Insekti su vrlo važni u lancu ishrane i smanjenje njihovog broja možda već igra važnu ulogu u široko rasprostranjenom padu broja njihovih konzumenata, a to su ptice", upozorio je.

"Insekti su važan dio bioraznolikosti. Značajni su za okolinu jer su odgovorni za proces oprašivanja, kontrolu broja štetočina i recikliranje hranjivih materija. Sve je to korisno za ostala živa bića na planeti, uključujući i ljude", kazao je australijski naučnik.

Studijom je ustanovljeno da su klimatske promjene uticale na ostale faktore koji ugrožavaju populaciju insekata, a to su zagađenje, gubitak staništa i predatorstvo – biološku interakciju u kojoj jedan organizam, grabežljivac, ubija i jede drugi organizam, svoj plijen.

"Ključno je upravljati staništima i maksimalno ih obnavljati tako da ona postanu otporna na klimatske promjene, te insektima omogućiti svojevrsna skloništa u kojima mogu preživjeti ekstremne klimatske prilike“, smatra Lorans.

"Dokazi su vrlo jasni i očigledni. Moramo djelovati sada da bismo smanjili negativan udar na populacije insekata. Dobro znamo kako to postići, ali donošenje odluka i potrebno finansiranje stalno se guraju pod tepih", zaključio je naučnik.