[ rtcg.me ]

IGROM SLUČAJA

Tražio telepatiju, pronašao elektroencefalogram

Kako je bliski kontakt sa smrću inspirisao naučnika Hansa Bergera da izumi elektroencefalogram ili EEG, koji je nastojao da otkrije kako misli mogu putovati među ljudima.

Kada je imao 19 godina, Berger je 1893. pao s konja tokom manevarske obuke s njemačkom vojskom i zamalo su ga pregazila konjska kola koja  su vukla top. Istovremeno je njegova sestra, koja je bila daleko, imala loš predosjećaj u vezi s Hansom. Zamolila je oca da pošalje telegram i da pita da li je sve u redu.

Za mladog Bergera taj jeziv događaj nije bilo slučajan. Kako je kasnije napisao to je bio primjer "spontane telepatije". Hans je bio uvjeren da je svoje misli smrtnog straha nekako prenio na svoju sestru.

Stoga je odlučio da studira psihijatriju. Htio je da otkrije kako misli mogu putovati među ljudima. Traganje za naučnom osnovom telepatije dovelo ga je, naravno, u ćorsokak. Ali u tom pokušaju, Berger je na kraju dao ključni doprinos modernoj medicini i nauci: izumio je elektroencefalogram ili EEG, i uređaj koji je mogao očitati električnu aktivnost mozga.

Bergerova mašina, koja je prvi put uspješno upotrijebljena 1924. godine, očitavala je impulse koji su predstavljali električnu energiju stvorenu aktivnostima nervnih ćelija mozga, prenosi Science News.

Konan Dojl - Bergerov pristalica

U stoljeću nakon toga EEG je postao nezamjenjiv klinički alat. Može da uoči epi-napade, prati san i čak da u određivanju moždane smrti. Takođe je omogućio temeljne uvide u to kako mozak radi, otkrivajući pojedinosti o aktivnosti dok je mozak u mirovanju, dok broji ili je pod uticajem halucinogena.

Kad je Berger bio mlad, ideja o paranormalnoj psihičkoj komunikaciji nije zvučala tako suludo kao danas. "Preokret u 19. vijeku bila je ideja da se objasne slučajevi telepatije", kaže stručnjakinja za komunikacije Ketlin Šur, koja je na Univerzitetu Kolumbia napisala tezu o konceptu moždanih talasa. U to su vrijeme naučna društva i ozbiljna istraživanja bila posvećena ispitivanju tih pojava. Britanski ljekar i pisac Artur Konan Dojl, autor doživljaja detektiva Šerloka Holmsa, bio je nepokolebljivi pristalica Bergerovih ideja. Bilo je to, kako kaže Šur, “vrijeme kad je telepatski entuzijazam bio na vrhuncu”.

Na neki način, to ima smisla. Naučno razumijevanje svijeta produbljivalo se, zajedno s tehnološkim napretkom radija. "Zašto misli ne bi mogle putovati svemirom baš kao bežična telegrafija?"pita se Šur.

Berger je htio da dokaže kako funkcioniše telepatija, pokušavajući da izmjeri mentalnu aktivnost. Pomno je proučio protok krvi i temperaturu mozga prije nego što je postavio električni priključak. Do otkrića je konačno došao 6. jula 1924, dok je proučavajući čovjeka s ozljedom lobanje po imenu Pacijent K. Koristeći vakuumsku cijev za pojačavanje električnih signala, Berger je konačno uspio da registruje moždani talas.

Berger je1929.  konačno objavio svoje rezultate, što je bio prvi u nizu od 14 radova s ​​istim naslovom - “O elektroencefalogramu čovjeka”.

Ostatak Bergerove životne priče dobija mračan obrt. Uoči Drugoga svjetskog rata bio je izbačen s istraživačke pozicije na Univerzitetu u Jeni u Njemačkoj i prisiljen da ode u penziju. Uvjeren da ima smrtonosnu srčanu bolest, te bolestan od infekcije, pao je u depresiju koju je okončao samoubistvom vješanjem 1941. Godinu prije Berger je nominovan za Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu, ali te godine nije dodijeljena nikakva nagrada.

Berger i nacistička prošlost

Međutim, Wikipedia navodi podatak da je 2005. dr. Suzan Cimerman, istoričarka medicine na Univerzitetu u Jeni, pronašla je dokaze da Berger nije bio prisiljen na penzionisanje, već da je "služio u odboru za odabir svog nasljednika" Bertolda Kina, koji je smijenjen kao nacista poslije rata. Štaviše, službeni zapisi na Univerzitetu u Jeni iz 1930-ih dokazuju da je Berger radio za Erbgesundheitsgericht (Sud za genetsko zdravlje) koji je nametnuo sterilizaciju, dok su njegovi dnevnici sadržavali antisemitske komentare. Nalazi dr. Cimerman potvrđuju istraživanje objavljeno u Njemačkoj 2003. dokumentujući  poziv SS rasnog higijeničara Karla Astela Bergeru da radi za EGOG (Sud za genetsko zdravlje) 1941. Berger je odgovorio: "Rado sam voljan ponovno raditi kao ocjenjivač u sudu za genetsko zdravlje u Jeni, na čemu vam zahvaljujem." Očito da je Berger podržavao SS, vjerovatno da bi se zaštitio."

Berger je pred kraj života napisao da talasi koje je otkrio ne mogu objasniti psihički prenos koji je tražio; njegovi talasi nijesu mogli otputovati dovoljno daleko da dopru do njegove sestre. No, kako ističe Šur, odjeci te ideje talasaju i današnji svijet, u kome smo svi trenutno i digitalno povezani. "Postoji način na koji su ta pogrešna uvjerenja ili fantazije o moždanim talasima ili telepatiji ili prenosu misli, na kraju, stvorili tu stvarnost", kaže Šur. Tehnologija je već počela bežično povezivati ​​mozgove.

To nije Bergerova telepatija. Ali današnja nas je tehnologija približila nečemu sličnom – u najmanju ruku, ako ste jutros doživjeli iskustvo bliske smrti, vaša bi sestra za to brzo saznala.”

Preveo i priredio: S. Đurđić