B.Bu. [ Klix.ba ]

NOVI STANDARDI DIGITALNE LJEPOTE

Ljepota na prvi klik

Učeni smo da ne sudimo o knjizi po njenim koricama, ali u doba društvenih mreža, gdje je izgled često „vizit karta”, ovaj savjet postaje sve teže slijediti. Na Instagramu, TikToku ili Fejsbuku, prvi utisak je često vizuelan, a fizička privlačnost ima snažnu moć uticaja.

Socijalna psihologija ukazuje na fenomen koji se naziva „halo efekat”, pojava gdje ljudi koji se smatraju fizički privlačnim automatski bivaju doživljeni kao ljubazniji, pametniji ili uspješniji.

Fizička privlačnost je nekada obuhvatala tijelo i lice, ali sada ide dalje. Filteri, uređivanje fotografija, često i pomoću vještačke inteligencije, kao i pažljivo osmišljeni kadrovi stvaraju novi standard „digitalne ljepote”. Pojedinac postaje brend.

Ova estetska igra, međutim, nije bez posljedica – izaziva nesigurnost kod mnogih korisnika, ali i otvara prostor za novu vrstu diskriminacije, zasnovanu isključivo na izgledu.

Istraživanja pokazuju da ljudi često povezuju ljepotu sa dobrotom. Drugim riječima, lijepa osoba često dobija povjerenje, čak i ako to nije zasluženo. Jedna studija je otkrila da su fizički privlačni kandidati na intervjuima za posao dobijali bolje ocjene za „ličnost” u poređenju sa manje privlačnim konkurentima, čak i kada su im kvalifikacije bile identične.

U eri društvenih mreža, gdje je sve na prodaju, od izgleda do načina života, važno je preispitati koliko treba dozvoliti privlačnosti da utiče na našu percepciju drugih ljudi. Da li će nečiji savršeno uređen feed biti i dokaz njegove ili njene dobrote? Ili je vrijeme da dublje razmislimo i vratimo se onom savjetu iz djetinjstva – da istinska vrijednost dolazi iznutra.

Standardi ljepote su uvijek izazovni, a sada više nego ikad. Zahvaljujući fitnesu i društvenim medijima, estetika ima mnogo veću težinu, posebno među mlađim generacijama.

Društvene mreže zamagljuju realne težnje tijela. Osim toga, „tajne” određenih dijeta i fotografije, mogu učiniti da tijela izgledaju znatno drugačije nego što jesu u stvarnosti. Ova nezdrava kultura samo je dovela do povećanja poremećaja vezanih za tijelo i ishranu.

Moderna slika tijela je „đavolja radionica” stvorena u umu, a samopoštovanje je, direktno ili indirektno, umanjeno društvenim standardima. Niko više ne pominje činjenicu da je način na koji vidimo sebe i našu individualnu figuru ono što zaista vrijedi, piše portal Distrakšn magazin.

Sociološka revolucija
Evolucija nije samo biološka, već i sociološka. Naše društvo od ženskog tijela pravi objekat, što je uzrok većeg broja poremećaja vezanih za tijelo kod žena.

Način na koji Holivud prikazuje žensko tijelo, to čini još težim. Filmovi često biraju glumice mlađe od dobi prikazane u filmu. U posljednjih 10 godina, najbolje produkcije Holivuda prikazale su više od 40% mladih žena u „seksi odjeći” i 35% u nekom obliku golotinje, dok je gotovo 61% glumica bilo mršavo.

Prikazivanje ženskih tijela u medijima ne usklađuje se sa društvom u kojem živimo, ali se takav utisak stvara zbog dostupnosti, kao i tendencije mozga da se oslanja na trenutne primjere, koji možda i ne odražavaju istinu. Kod djece i mladih prikazivanje u medijima može dovesti do nerealnih očekivanja od tijela, a to oblikuje i naše misaone procese.

U prošlosti, marketinške kampanje i filmovi koristili su ženska tijela kao način da umire muški pogled. Sada se radi o osnaživanju žena da se osjećaju prijatno u svojoj koži. Žene uživaju u pokazivanju svojih tijela, oblačenju i izgledu, i to rade jer im se stvarno sviđa, a ne da bi impresionirale nekog muškarca.

Slika tijela je, takođe, konstruisana društveno, a ne biološki. Analiza slika tijela tokom godina, pokazala je trendove koji se kreću od „punih” i „punokrvnih” do „ravnih stomaka” i „mršavih”. Društveni standardi ljepote se stalno mijenjaju, pa umjesto da se teži tim standardima, treba postaviti i ostvarivati lične želje.

Društvene grupe mogu uticati na pozitivnost slike o tijelu svakog pojedinca. Ključno je staviti sebe u okruženje koje djeluje negujuće i pozitivno utiče na vaše samopouzdanje.

Standardi ljepote i estetike bi trebalo da naglase ono što je zdravo, a ne ono što izgleda dobro. Pored toga, sliku svog tijela treba posmatrati iz lične perspektive referenci i ciljeva, a ne iz rakursa društvenih očekivanja.

Ako se neko nađe u situaciji da „juri” specifičan tjelesni izgled, nema ničeg lošeg u tome, sve dok je to lični projekat oslobođen spoljnog pritiska. Poruka treba da glasi: prvo voli sebe, zaključuje Distrakšn magazin.