- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Putujte sa nama
05. 07. 2023.
12:50 >> 12:50
ZEMLjA MASLINA I VINA
Nektar bogova sa podneblja Albanije – u vinu je istina
Loza, čokot, grozd, vino, bilo da je bijelo, roze ili crveno, hiljadama godina inspiracija je umjetnika, utjeha boema, tema slikara, pisaca i filozofa. Osam hiljada godina duga istorija božanskog nektara, za koji se tačno ne zna kako je našao put do ljudskih srca i čaša, opjevana je u pjesmama, ovekovječena na slikarskim platnima i vajarskim djelima.
Pejzažem Albanije dominiraju stabla masline kojih u zemlji ima oko 10 miliona. Isto tako predjele te zemlje, koja ima dosta sunčanih dana tokom godine, prekriva 35.000 vinograda u kojima se pored autohtonih, uzgajaju različite sorte grožđa. I kada bi me neko pitao da Albaniju opišem u dvije riječi, to bi bile imenice „masline“ i „vino“.
Zapažen nastup albanskih vinara na istaknutom međunarodnom sajmu vina „Vinska vizija“, održanom u Beogradu u okviru inicijative Otvoreni Balkan, bio je povod da posjetim jednu od 32 licencirane vinarije u Albaniji – Kantinu Duka. Vinograd okružen šumom prostire se na pet hektara, 200 metara iznad mora i plaže Sv. Petra, kod mondenskog ljetovališta Điri i Ljaljzit, koje su od ove godine počeli da otkrivaju srpski turisti.
U vinogradu nedaleko od Tirane sačekao me je menadžer Elvat Domi, koji se odmah pohvalio da u posjeti vinariji trenutno ima goste. Vinarija inače organizuje ture, tj obilazak vinograda, maslinjaka i jezera Topana, koji se nalaze na njihovom imanju gdje mogu da uživaju u vožnji jezerom, pecanju i raznim sportovima na vodi
Priča mi da u vinogradu gaje tri sorte crvenog grožđa Cabernet Sauvignon, Merlot, Tempranillo, kao i autohtonu sortu bijelog šeši i bard (Sheshi i Bardh). Od grožđa prave i čuvenu albansku rakiju „raki ruši“. Kaže da briga o vinu počinje od vinove loze i zemljišta koje pripremaju isključivo dodavanjem organskog đubriva, njega se nastavlja dalje zaštitom vinove loze i grozdova strogo kontrolisanim preparatima i dodaje da se vinograd zaliva vodom koja je odličnog kvaliteta. Posebano mi je naglasio da je za vinograd važno da se nalazi daleko od zagađenja.
Za proizvodnju kvalitetnog vina čitav posao počinje od vinograda. Ako imate dobro i zdravo grožđe, proizvešćete odlično vino. Išem se nalazi blizu mora, ovdje imamo i jezero, dobru nadmorsku visinu i skoro 300 sunčanih dana. Klimatski uslovi se mijenjaju iz godine u godinu i u zavisnosti od klimatskih uslova je i kvalitet grožđa. Uglavnom, mi smo orijentisani samo na proizvodnju kvalitetnog vina, što znači da se kompletna količina grožđa koju proizvodimo selekcionira samo za proizvodnju vrhunskog vina. Dok drugi dio vina, u godinama kada grožđe nije visokog kvaliteta, ide u rakiju.“
I baš kako mi je Elvat ranije rekao u bašti restorana u vinariji Duka, zatekla sam Nemanju Baraća, naučnog saradnika iz Inovacionog centra Tehnološko-metalurškog fakulteta u Beogradu, koji je sa enologom vinarije Vang Li razmjenjivao iskustva o tehnologiji proizvodnje vina i autohtonim sortama grožđa koje se uzgajaju na Balkanu. Li je agronom i enolog, porijeklom iz Kine, školovala se u Francuskoj gdje i danas radi, a u vinariju Duka došla je radi kontrolisanja kvaliteta ovogodišnjeg roda vinove loze.
U vinariji Duka godišnje se u prosjeku proizvede oko 50.000 flaša vina vrhunskog kvaliteta, ali i oko 500 litara hladno cijeđenog maslinovog ulja koje se ne prodaje već se koristi za potrebe restorana koji se nalazi u sklopu vinarije. I sve što u vinariji proizvedu, koriste i služe u tom restoranu.
Albanija dobija sredstva kroz IPARD III program do 2027.
Proizvodnja vina u Albaniji predstavlja veliki potencijal, piše u finalnom izvještaju o „Sektoru vina“ koji je uradio „GIZ Albanija“ za potrebe albanske vlade radi dobijanja novca iz fondova EU za poljoprivredu, ruralni razvoj i ribarstvo. Ta sredstva iznose 146 miliona eura za povećanje obima i kvaliteta poljoprivrednih proizvoda. U oblasti vinogradarstva, Albanija zapošljava oko 70.000 radnika.
Prema izvještaju iz 2021. godine, u zemlji se proizvede 26.000 hektolitara vina na 12.100 hektara vinograda. Očekuje se da će mnoge vinarije aplicirati sa svojim projektima kako bi povećale proizvodnju soka od grožđa.
Mnogo je ovako lijepih mjesta i vinarija širom Albanije, meni je posebno draga vinarija Kallmeti, koja se nalazi u blizini drevnog grada Lježa u kome je smješten mauzolej Skenderbega. Kallmeti nosi ime po istoimenoj, autohtonoj sorti grožđa i sela u kome se uzgaja. Prave samo vrhunska vina. Favorit je Kallmeti Prestigj.
I da ovaj putopis završim jednim od mnogih citata posvećenih vinu. Ne znam autora, ali mi lijepo zvuči:
„Sok Bogova, ljudima ne daje ništa novo, već samo pokreće ono što je u čovjeku uspavano.“
Коментари0
Остави коментар