NA DANAŠNjI DAN...

"Ljudi i događaji" - 11. novembar

"Ljudi i događaji" Radija i Televizije Crne Gore podsjeća na najvažnije događaje koji su se dogodili na današnji dan.

11. novembra 1331. godine

umro je srpski kralj Stefan Dečanski Nemanjić, sin kralja Milutina. Tokom vladavine osigurao je Srbiji premoć na Balkanu pobijedivši Bugare u bici kod Velbužda. Sa prijestola ga je zbacio sin Dušan i držao u zatočeništvu u Zvečanu, gdje je umro pod nerazjašnjenim okolnostima.

Na današnji dan 1405.

umrla je srpska kneginja Milica, žena kneza Lazara Hrebeljanovića. Poslije Kosovske bitke 1389. sklopila je mir s Turcima i upravljala Srbijom u ime maloljetnog sina Stefana. Kasnije se zamonašila i podigla manastir Ljubostinja, gdje je sahranjena kao monahinja Evgenija.

1821

Rođen je Fjodor Mihajlovič Dostojevski, jedan od najvećih ruskih i svjetskih književnika. Poznata djela: "Zločin i kazna", "Braća Karamazovi", "Bijedni ljudi", "Poniženi i uvrijeđeni", "Zapisi iz mrtvog doma", "Idiot".

11. novembra 1855. godine

umro je danski filozof Obi Seren Kjerkegor, zastupnik antihegelijanskog pravca, kritičar hrišćanstva kao crkvene dogme i začetnik egzistencijalizma.

1869

Rođen je Vitorio Emanuele III, italijanski kralj od 1900. do 1946, oženjen Jelenom, kćerkom crnogorskog kralja Nikole I. Podržao je Musolinijev režim i 1936. je proglašen carem Etiopije, a 1939. kraljem Albanije. Abdicirao je 1946. u korist sina Umberta, nadajući se da će tako spasiti Savojsku dinastiju, ali su se Italijani u junu 1946. na plebiscitu izjasnili za republiku.

1878

U Beču je umro Stjepan Mitrov Ljubiša, crnogorski pisac i političar. Rođen je u Budvi 29. februara 1824. Bio je sekretar budvanske Opštine, potom poslanik u Dalmatinskom saboru u Zadru, a nakon toga i član Carevinskog vijeća u Beču. Pisao je izvornim narodnim jezikom. Zavidno mjesto u književnoj istoriji obezbijedila su mu djela: "Pripovjesti crnogorske i primorske", "Kanjoš Macedonović" i "Pričanja Vuka Dojčevića".

1918

Kapitulacijom Njemačke završen je Prvi svjetski rat u kojem je učestvovalo 36 država. Život je izgubilo oko 10 miliona ljudi. Bezuslovna kapitulacija, potpisana je u željezničkom vagonu u francuskom mjestu Kompijenj.

2004.

U francuskoj vojnoj bolnici Persi kraj Pariza umro je, u 75.godini, palestinski predsjednik Jaser Arafat, idejni vođa višedecenijske borbe Palestinaca za nezavisnu domovinu.