K. J.

Premijerno izvođenje Bahove Muke po Ivanu u Kotoru u petak

Premijerno izvođenje jednog od najpoznatijih pasionskih djela sakralne muzike i najvažnijih djela Johana Sebastijana Baha – Muke po Ivanu, BWV 245 održaće se u kotorskoj katedrali Sv. Tripuna u petak u 19 časova.

Ovo je ujedno prva izvedba monumentalnog djela pisanog za hor, orkestar i soliste na području Boke Kotorske, a po svoj prilici i u Crnoj Gori. Ulaz na koncert je slobodan.

"Pod dirigentskom palicom dr. Antoanete Radočaj-Jerković, nastupa orkestar Camerata Pannonica i Akademski pjevački zbor AUKOS, te solisti Benedek Szatmari, tenor, Berislav Jerković, bas, Boris Šili, bas, Anja Papa Peranović, sopran, Marija Ostrugnjaj, alt, Mislav Knežević, tenor", piše u saopštenju Kotor art-a.

Johannes-Passion /Muka po Ivanu/, BWV 245, jedno je od najvažnijih Bahovih djela i jedno od najsnažnijih muzičkih prikaza Kristove muke u istoriji sakralne muzike.

"Dramaturška snaga, ekspresivna dubina i ingeniozno korištenje solističkih, horskih te koralnih elemenata čine ovo djelo jednim od najznačajnijih ostvarenja Bahovog duhovnog opusa i remek-djelom pasionske umjetnosti. Djelo je komponovano za izvedbu na Veliki petak i prvi put izvedeno 7. aprila 1724. u crkvi sv. Nikole u Leipzigu. Nakon prvog izvođenja 1724. godine, kompozitor je više puta mijenjao partituru (1725., 1728., 1732., 1749. godine). Današnje se izvođačke interpretacije najčešće oslanjaju na revidirane inačice iz kasnijih desetljeća", piše u saopštenju.

Djelo se temelji na tekstu iz Evanđelja po Ivanu (poglavlja 18 i 19), pri čemu su određeni dijelovi nadopunjeni lirsko-refleksivnim interpolacijama u obliku arija i korala.

"Poeziju za arije, horove i korale Bah je preuzeo iz zbirki pjesama o Pasiji, autora Bartholda Heinricha Brockesa, Christiana Weisea i Christiana Heinricha Postela. - priča o djelu Don Robert Tonsati, organizator koncerta. Akademski pjevački zbor najstariji je i najreprezentativniji umjetnički ansambl Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku. Započeo je s radom pri Pedagoškom fakultetu u Osijeku 1985. godine osnivanjem muzičkog studija, a iz kojih je kasnije osnovana i Akademija za umjetnost i kulturu", navode u saopštenju.

Prof. dr. Antoaneta Radočaj-Jerković hrvatska je dirigentkinja i muzička pedagoškinja. Diplomirala je dirigovanje na Fakultetu umjetnosti Sveučilišta u Pečuhu (Mađarska), solo-pjevanje (Muzička akademija u Zagrebu) te glazbenu pedagogiju (Pedagoški fakultet u Osijeku). Doktorirala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Dirigentski se usavršavala u SAD, Mađarskoj, Njemačkoj i na prestižnim muzičkim akademijama Eastman School of Music, Westminster Choir College. Od svoje sedamnaeste godine do danas, kontinuirano radi s više horova i ansambala – Vokalni ansambl Brevis, Akademski pjevački zbor AUKOS, Komorni zbor Akademije, Akademski pjevački zbor Strossmayer, Dječji hor Osječki zumbići, Ženski vokalni ansambl Akademije. Zaposlena je na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku u statusu redovne profesorice na kolegijima iz područja horske umjetnosti, dirigovanja i muzičke pedagogije.

Camerata Pannonica je kamerni ansambl koji okuplja istaknute muzičare Panonske filharmonije iz Pečuha, jednog od vodećih orkestara u Mađarskoj.

Osnovan je kao izdvojeni ansambl simfonijskog orkestra iz zajedničke želje za specijaliziranim bavljenjem oratorijskom i kamernom muzikom. Repertoar ansambla obuhvata širok raspon muzičkih razdoblja i stilova – od ranog baroka do savremene muzike. Posebno mjesto zauzimaju kamerna i vokalno-instrumentalna djela kompozitora poput Baha, Hendla, Vivaldija, Pergolesija, Telemana, Mocarta, Šuberta, Bramsa, Dvoržaka i brojnih drugih kompozitora.