Biljana Babović

DURUTOVIĆ ZA PORTAL

Biblioteka može da odgovori izazovima, mogućnosti su brojne

Minula godina bila je više nego uspješna za Narodnu biblioteku "Radosav Ljumović" sudeći po utiscima, komentarima i reakcijama neposrednih učesnika u aktivnostima, ali i publike i javnosti, ocijenio je urednik za izdavačku djelatnost u NB "Radosav Ljumović" Milorad Durutović. On je za Portal RTCG kazao da su prije desetak dana obilježili Dan biblioteke i 144 godine rada. Ističe da savremeno doba nosi dosta izazova, pa upravljanje najstarijom ustanovom kulture u Podgorici, kaže, zahtjevan je zadatak.

Podsjeća da je na inicijativu vojvode i književnika Marka Miljanova, 19. januara 1881. godine i formalno osnovana Srpska čitaonica, koja je brzo prerasla u Podgoričku biblioteku i čitaonicu, da bi pod današnjim nazivom, NB „Radosav Ljumović“, dostigla svoj puni kapacitet i prepoznatljivost. Skoro vijek i po postojanja Biblioteku određuje kao najstariju ustanovu kulture u Podgorici.

"Biblioteka danas ima zavidan broj članova i bogate aktivnosti. No, ipak, savremeno doba donosi nove izazove i poteškoće. Očuvati tradicionalni, čak konzervativni imidž bilo koje biblioteke, a zalagati se istovremeno za prilagođavanje uslovima digitalne stvarnosti otvara se kao veoma zahtjevan zadatak. No mogućnosti su brojne. U planu je osnivanje odjeljanja za digitalizaciju knjiga, unapređenje sajta, dok su društvene mreže naše biblioteke već postavile standarde i u radu nekih drugih biblioteka i kulturnih ustanova. Osmišljavaju se i realizuju raznovrsne radionice kojim se dobro valorizuje veoma reprezentativan infrastrukturni potencijal Biblioteke, koja raspolaže sa nekolike čitaonice i dvije sale, što svakodnevno služe na korist đaka, studenata,
naučnih radnika, ponekad i gradske administracije", navodi Durutović.

Biblioteka kaže može za sada da prati trendove u inovacijama, ali kako ističe Durutović to je problematika na koju se ne može odgovoriti samo internim ambicijama biblioteke.

"Za to je potrebna šira institucionalna i politička podrška. Na svu sreću, Biblioteka može da parira tim savremenim tokovima. Najprije, ona je ipak prepoznata kao važna stavka u budžetu Glavnog grada, a, pored toga, samo zdanje svojim arhitektonskim kapacitetom, kao i dobrom sistematizacijom i popunjenošću kompetentnim kadrovima, doprinosi utisku da „Radosav Ljumović“ može da odgovori, da parira mnogim bibliotekama; ako ne baš iz evropskog horizonta, onda u regionalnim okvirima, bez dileme", ocjenjuje Durutović.

Naglašava da su na nivou prethodne godine imali oko 5.000 članova. Statistika ipak prema njegovom mišljenju ne može govoriti puno o značaju ovakve institucije.

"Nijesam ljubitelj takvih, statističkih utisaka, premda i oni imaju svoj značaj. Najzad, težimo da zadržimo takve brojke, pa i uvećamo. Tako je i omogućeno da se tokom januara zainteresovani korisnici mogu besplatno učlanjivati, iako je godišnja članarina za korišćenje fonda naše biblioteke možda i najniža u regionu. Meni je
uvijek relevantije pitanje šta se, a ne koliko se čita. U tom pogledu ima razloga za zadovoljstvo, jer se uz uvijek aktuelnu popularnu literaturu korisnici biblioteke pokazuju zainteresovanost i za stručnu literaturu, kao i za djela klasične književnosti", navodi Durutović.

Animiranje mladih čitalaca, dodaje, uspješno se ostvaruje i dobrom saradnjom sa predškolskim i školskim ustavama, a, osim toga, Biblioteka u redovnom radu ima više programa namijenjenih djeci i omladini, što uvijek donosi izvanredan odziv.

"Biblioteka organizuju radionicu kreativnog pisanja i aktivnog čitanja. Kolega Đorđe Šćepović očito toliko dobro rukovodi tom radionicom da je interesovanje već na početku ove godine iznad svakog očekivanja", naglašava Durutović.

Povodom godišnjice rada promovisani su i novi brojevi časopisa „Glasnik“ i „Latica“, a ti godišnjaci prema riječima urednika, predstavaljaju osnovnu izdavačku aktivnost.

"List za djecu predstavlja svojevrsnu godišnju rekapitulaciju rada sa najmlađim čitaocima i saradnicima biblioteke, na radionicma i učešćima na festivalima i konkursima. S druge strane, „Glasnik“ kontinuirano izlazi već tri decenije, te je postao i nekim prepoznatljivim toposom Biblioteke", navodi Durutović. 

Za 2025. predviđaju se slične aktivnosti kao i u prethodnoj godini.

Kako je naglasio Durutović, početkom svake godine osmišljava se godišnji plan rada, kojim se predviđa realizacija raznovrsnih aktivnosti, od bibliotečkih, preko izdavaštva, organizovanja već tradicionalnih manifestacija.

I ove godine prirediće manifestacije "Upadaj u bajku“, „Festival književnosti“, „Riječ Njegoševa“, „Markovi dani“..., promocije savremenog književnog stvaralaštva, pa do realizovanja raznih kreativnih i edukativnih radionca, te obilježvanja značajnih datuma u kulturi.

Durutović naglašava da od blagovremene pripreme zavisi i uspješna realizacija planova. Bibliotekom vješto rukovodi dirketorica Slavica Ilinčić, a uz kvalitetan kadar, uz školovane i posvećene kolege, sav taj ogroman posao donosi mnogo zadovoljstva, nadaju se, kako je kazao, i kvaliteta.

"Nastavljamo aktivnosti u vezi sa osnivanjem odjeljenja za digitalizaciju, od marta startuje još jedan list, „Kulturno umjetnički list“ – KUL, koji će unijeti svojevrsno osvježenje u kulturnom životu glavnog grada. O ostalim aktivnostima, učesnicima festivalskih programa, ustanovljenju jedne vrijedne nagrade, još je
rano da govorimo", navodi Durutović.

Na pitanje imaju li biblioteke kao svojevrsni čuvari knjiga budućnost, Durutović ističe da o tom pitanju nije zahvalno da govori.

"Futurologija je, kako praksa pokazuje, uglavnom nepouzdana disciplina. Ali ne treba imati dilemu da će biblioteke sačuvati svoj značaj, jer on je višestruk, nije samo praktičan, edukativan i simboličan, već je u nečemu i sakramentalan. Ako propadne svijet propašće i biblioteke. Prije toga, bibloteke će uvijek biti pored nas, i u nama, kao čovjeku imanentan način skladištenja i konzumiranja kulturne i civilizacijske memorije", smatra Durutović.