- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Kulturna galaksija
05. 11. 2024.
11:09 >> 11:09
3
Čitaj mi:
DJELO DŽENISA NURKOVIĆA
Iz štampe izašla knjiga "Bošnjaci u Crnoj Gori sa akcentom na kulturnu baštinu"
Nova knjiga mr Dženisa Nurkovića "Bošnjaci u Crnoj Gori sa akcentom na kulturnu baštinu" nedavno je izašla iz štampe.
Dženis Nurković je knjigu posvetio prvenstveno brojnim bošnjačkim prijateljima kako bi se bolje upoznali sa bogatom bošnjačkom kulturom, te se još više osnažilo međukulturno razumijevanje i saradnja.
"U nizu vrijednih knjiga koje smo objavili u prethodnoj deceniji ova knjiga zauzima značajno mjesto", kaže za Portal RTCG urednica knjige dr Suada A. Džogović.
Redakciju su sačinjavali još i mr Halil Markišić, mr Sait Šabotić, Faruk Dizdarević i Osman Kurpejović.
Na početku knjige Nurković je citirao mudrog Mula Mustafu Bašeskiju da sve što se pamti – zaboravi se, a sve što je zapisano – ostaje. Tako je prema riječima Nurkovića zaborav često bio uzrok da se istorija Bošnjacima ponovi na način kako oni nisu željeli.
"Poznato je da su vlasti Bošnjacima u različitim istorijskim periodima osporavale identitet, kulturu, istoriju, narodno ime Bošnjak i bosanski jezik. One su, ujedno, rušile kulturno nasljeđe bošnjačkog naroda. Iako smo svjedoci da je današnja situacija u našoj državi značajno bolja, to je, ipak, još uvijek daleko od evropskih sandarda koji bi adekvatno uvažili dostojanstvo i nacionalnu posebnost bošnjačkog naroda", kazao je Nurković.
Knjiga, kako je dodao, nije samo posvećena Bošnjacima, već i pripadnicima drugih nacionalnih i vjerskih odrednica sa ciljem da se bolje međusobno upoznamo sa svim našim različitostima koje nas obagaćuju, odnosno koje obogaćuju Crnu Goru koja pored prirodnog treba da se ponosi i sa kulturnim nasljeđem.
Tokom pripreme knjige autor je obišao brojne lokalitete od Rožaja do Ulcinja i od Nikšića do Starog Bara, te sa žaljenjem konstatuje nemaran odnos prema kulturnom nasljeđu iz osmanskog perioda, posebno prema nišanima koji nisu samo kameni svjedoci prohujalih vremena već i vrijedni primjerci islamske epigrafike i umjetnosti.
"Možda taj osmanski period se doživljava kao strani, ali u tom periodu su Bošnjaci ostavili izuzetno značajne kulturne tragove kao baštinu na ponos svima. Takođe i stanje antifašističkih spomenika je loše, a taj dio kulturnog nasljeđa je svijetla zajednička prošlost svih naroda u Crnoj Gori", kaže Nurković.
On je i autor većine fotografija u ovoj knjizi.
"Fotografijom se bavim duži niz godina, prvo kao zaljubljenik u stare crnobijele fotografije koje sakupljam, skeniram i arhiviram, i to prvenstveno one koje prikazuju bošnjačku arhitekturu i kulturu stanovanja, čiji izbor sam objavio u knjizi ''Rožaje nekada i sada'' 2017. godine kada sam fotografisao kulturno nasljeđe. Prije toga sam više godina kao zaljubljenik u planine fotografisao prirodno nasljeđe za knjigu ''Rožaje pod Hajlom'' jer sam na taj način htio da dam i skroman doprinos da možda neko nekada i moje fotografije koristi kao što ja sada koristim fotografije poznatih i nepoznatih fotografa nastale prije pedeset, sedamdeset ili više godina'', ističe Nurković koji posjeduje bogatu zbirku fotografija iz desetak crnogorskih gradova.
Izdavač, rožajska "Avlija" je ovu knjigu uvrstio u pet svojih najznačajnijih naslova.
Knjigom ''Bošnjaci u Crnoj Gori sa akcentom na kulturnu baštinu" autor je nastojao da ovo izdanje postane vodič kroz kulturnu historiju Bošnjaka u Crnoj Gori, poručili su iz Avlije, dodajući da su se za vizuelni izgled knjige pobrinuli poznati dizajneri Damir Dado Skarep iz Rožaja i Mahira Hadžić iz Sarajeva.
Коментари3
Остави коментар