B.B.

MEđunarodna konferencija u Podgorici

Vujović: Kvalitetna kulturna politika mehanizam koji oblikuje identitet društva

Kulturne politike neizmjerno su važne za oblikovanje održivog razvoja, jer ne samo da čuvaju kulturnu baštinu, već stvaraju prostor za inovacije, kreativnost i inkluzivnost i zbog toga su ključni elementi svake odgovorne kulturne politike, kazala je ministarka kulture i medija Tamara Vujović na otvaranju međunarodne konferencije o kulturnim politikama "Kulturne politike. Procesi. Perspektive" u organizaciji evropske asocijacije "Compendium of Cultural Policies & Trends", a koja se održava u Podgorici.

Ministarka je istakla da ulaganje u infrastrukturu, edukaciju, stvaranje podsticajnog okruženja za umjetnike i dostupnost umjetničkih sadržaja nepohodni su koraci.

"Razumijevanje kulturnih elemenata za kreiranje politika koje će odgovoriti na specifične potrebe, neizbježno je ukoliko težimo napretku. Kulturna politika, kao segment šire javne politike, ima za cilj da uspostavi okvir za očuvanje, promociju i razvoj kulturnog identiteta društva i ne može biti neutralna, jer direktno utiče na oblikovanje kulturnih vrijednosti i simbola koje društvo baštini i smatra zajedničkim vrijednostima", kazala je Vujović.

Podsjetila je da je Crna Gora asocijaciji "Compendium of Cultural Policies & Trends" pristupila 2022. godine i naglasila da je samo dvije godine kasnije dobila ulogu domaćina, godišnjeg okupljanja delegata, iz preko 50 zemalja, što je posebna čast i odgovornost.

"Ovo je izuzetna čast, ali i odgovornost. Različite perspektive, od umjetničkih do političkih i filozofskih, obogaćuju našu viziju razvoja, gdje dijalog i razmjena ideja među ekspertima iz različitih oblasti omogućavaju kreiranje sveobuhvatnih politika koje odgovaraju na izazove savremenog svijeta”, kazala je Vujović.

Kulturne i kreativne industrije podstiču inovacije i od vitalnog su značaja za ekonomski rast. Što se tiče Crne Gore, kako je dodala, važeći Zakon o kulturi koji, s obzirom na to da nije mijenjan od 2012. godine, i nije usklađen sa savremenim kulturnim politikama i praksama, ne prepoznaje Kreativne industrije.

"Između ostalog, ni mogućnost finansiranja nezavisne kulturne scene, a tu su i strukovna udrženja koja imaju status nevladinih organizacija, koja jedino mogu da se finansiraju kroz Konkurs o nevladinim organizacijama. Ima još izazova, i zato smo pristupili detaljnoj analizi Zakona o kulturi kako bismo imali osnovu za njegovu izmjenu”, rekla je Vujović.

Ministarstvo kulture i medija, kako je kazala, u kontinuitetu realizuje Konkurse iz oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva, kulturne baštine, kao i kreativnih industrija.

“U toku su Konkurs za sufinansiranje projekata za razvoj kreativnih industrija čiji je budžet za ovu godinu do sada najveći i iznosi 300 hiljada eura, gdje je poseban dio konkursa podrška razvoju ženskog preduzetništva. Tu je i Konkurs za djecu i mlade za sufinansiranje projekata i programa u oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva, pod nazivom 'Rastimo uz kulturu'”, podsjetila je Vujović.

Kazala je da vjeruje da ulaganje u kulturnu infrastrukturu, edukaciju, dostupnost umjetničkih sadržaja, te stvaranje podsticajnog okruženja za umjetnike, predstavljaju ključne elemente svake odgovorne kulturne politike, a da su ovakvi paneli prilika da čujemo različita mišljenja, procese i dobijemo konkretne zaključke koji će biti korisni za planiranje i razvoj kulturne politike.

Na otvaranju konferencije je govorila i predsjednica UO Asocijacije Compendium Ana Viljaroa zahvalivši na uspješnoj organizaciji, kao i na velikom odzivu članova Compendium-a iz velikog broja država.