Tufik Softić

kenjić za portal

"Spomen kuća vojvode Gavra da dobije status nacionalnog kulturnog dobra"

Centar za kulturu Berane učinio je velike korake u pravcu proglašenja spomen Spomen kuće vojvode Gavra Vukovića nacionalnim kulturnim dobrom i njenom detaljnom građevinskom sanacijom, budući da je od temeljne rekonstrukcije proteklo dvadeset i tri godine. Centar za kulturu Berane učinio je velike korake u pravcu proglašenja spomen Spomen kuće vojvode Gavra Vukovića nacionalnim kulturnim dobrom i njenom detaljnom građevinskom sanacijom, budući da je od temeljne rekonstrukcije proteklo dvadeset i tri godine.

Direktorica Centra za kulturu, Tamara Kenjić, kazala je Portalu RTCG da ovaj znameniti objekat sada ima status lokalnog kulturnog dobra, a da je potrebno riješiti neke imovinske odnose kako bi mogao da se kandiduje za nacionalno kulturno dobro.

“Kada to budemo priveli kraju, zatražićemo smjernice i eleborat od Uprave za kulturna dobra, a onda ćemo stupiti u kontakt i sa Ministarstvom vanjskih poslova, kako bi osmislili što bolje sadržaje i kuću valorizovali u pravom smislu riječi“,  kazala je Kenjić.

Prema njenim riječima u ovoj godini stvari su u tom pravcu pomjerene sa mrtve tačke, i već sljedeće sedmice u Beranama će boraviti arhitekta konzervator, koji će detaljno snimiti stanje objekta i uraditi projekat za sanaciju.

„Vrijeme je učinilo svoje, i skoro dvije i po decenije od njene rekonstrukcije, postoji potreba za arhitektonskim pregledom, ustanovljavanjem trenutnog stanja i izrade projekta sanacije i konzervacije“, kazala je Kenjić. 

Ona je naglasila da je sve to uslovljeno finansijskim sredstvima, kako sa lokalnog tako i sa državnog nivoa.

„Mi smo sa projektom sanacije konkurisali i kod Ministarstva kulture. Očekujemo i da Opština odvoji sredstva za te namjene, ja ne bih mogla da kažem tačno kada, ali se nadam da sve to što smo započeli, a započeli smo mnogo, možemo završiti do kraja ove godine“, objasnila je direktorica Centra za kulturu Berane.

Kenjić je kazala da se, kada je riječ, o kulturnim sadržajima, neće čekati, već da se uveliko planiraju kulturna dešavanja u ovom objektu tokom predstojećeg kulturnog ljeta.

„Vama je poznato da je u čast prvog ministra vanjskih poslava u tadašnjoj vladi kralja Nikole, 2003. godine ustanovovljena stalna manifestacija, „Ljetnja škola za mlade diplomate vovjoda Gavro Vuković“, i ta manifestacija svake godine započinje u ovoj kući. Ali, mi razmišljamo i o tome da osmislimo neke mnifestaciju koja bi se mogla zvati Dani vojvode Gavra Vukovića, sa okruglim stolovima na razne teme iz oblasti u kojima je djelovao i radio ovaj prvi pravnik u Crnoj Gori“, najavila je direktorica Centra za kulturu.

Vojvoda Gavro Vuković rođen je u Lijevoj Rijeci 1852. godine, u poznatoj porodici vovjode Miljana Vukova Vešovića.

Školovanje je započeo u manastiru Đurđevi stupovi, nastavio na Cetinju i Nici, studirao je i diplomirao pravo u 21. godini na Velikoj školi u Beogradu. Po završetku stidija vratio se u Crnu Goru i radio značajne državne poslove.

Gavro Vuković je nekoliko decenija bio utemeljivač i nosilac diplomatije Crne Gore. Učestvovao je u ratovima. Nakon Berlinskog kongresa imenovan je za poslanika u Carigradu, a čak šesnaest godina bio ministar inostranih poslova Crne Gore nakon priznanja nezavisnosti na Berlinskom konkresu. Na kraju svog radnog i životnog vijeka bio je predsjednik Državnog savjeta.

Vojvoda Gavro ostavio je dubok trag u crnogorskoj istoriji u jednom izuzetno burnom razdoblju i bio je bezrezervno posvećen najboljim interesima Crne Gore, bio je, kako je ostalo da se priča, državnik u diplomatiji i diplomata državnik. O tome je nešto ostalo zapisano u literaturi, ili u prospektima i na turističkoj tabli ispred kuće, u samom centru Berana.

Tako Milovan Đilas u svom djelu „Besudna zemlja“ Gavra Vukovića opisuje iz vremana kada je vojvoda pisao memoare, a Đilas pohađao čuvenu beransku Gimnaziju.

„Bio je niskog, srednjeg rasta, već star i oslabio, tih i mio čovjek, kojemu nije bilo, što se kaže, zazorno ni sa djetetom da progovori. Uprkos tom povučenom držanju,  bilo je kod njega utoliko više nečeg dostojanstvenog i na dlaku odmjerenog. Držao je do svakog pokreta i svake riječi. Vidjelo se na njemu da je iz glavarskih kuća“, zapisao je Đilas.

Vrijeme u kojem se vojvoda Gavro Vuković bavio diplomatijom, smatra se jednim od najkomlikovanijih u crnogorskoj istoriji.
O tom periodu u svojim memoarima vojvoda Gavro piše – „ ni pomoćnika ni dragomana ni kaveza pa ni sluge nijesam imao. A morao sam raditi najteži posao, pregovarati sa nemogućim Turcima dan i noć. Sa očajničkim strpljenjem izdržao sam cijelu godinu godinu dana boreći se i sa materijalnim oskudicama. Sam, takoreći iskrpio sam, sam pitanje političkih granica“.

Hroničari podsjećaju da se vojvoda Gavro Vuković posljednjih godina života povukao u ovu kuću u Beranama i potpuno posvetio pisanju svojih čuvenih memoara. 

Kroz ovo obimno štivo, koje u rukopisu broji preko hiljadu strana, želio je da napravi prikaz spoljne politike Crne Gore sa kraja 19. i početka 20. vijeka, utemeljen na originalnim dokumentima iz lične arhive.

Vojvoda Gavro Vuković umro je 29. jula 1928. godine u Beranama, a sahranjen je kod manastira Đurđevi stupovi koji je pred kraj života svakodnevno posjećivao. 

Spomen kuća vojvode Gavra Vukovića, obnovljena 2001. godine, po projektu arhitekte Slobodana Slovinića i sačuvala je umnogome svoju osobenu arhitekturu sa baroknim elementima. Prema mišljenju stručnjaka,  ova kuća predstavlja i jedini profani spomenik sa odlikama secesije u Gornjem Polimlju. Njen arhitekta prvobitni ostao je nepoznat. 

U prizemlju kuće nalazi se galerijski prostor i nekadašnja radna soba Gavra Vukovića sa bibliotekom. Namještena po uzoru na kuće tog vremena, u radnoj sobi se čuvaju lične stvari vojvode Gavra, među kojima i njegov sablja i brojni rukopisi. Ispred kuće je postavljena njegova bista, rad vajara Mitana Vučeljića. 

Vojvoda Gavro je kuću u strogom centru Berana, kako se vjeruje,  napravio u starosti. Ne postoji tačan podatak niti dokument koji govori precizno o tome kada je kuća izgrađena, ali se pretpostavlja da bi to moglo biti između 1890. i 1900. godine. 

Koliko se zna, prvi crnogorski diplomata je koristio za te namjene kredit skopske Hipotekarne banke, i po tom osnovu se prije Drugog svjetskog rata u njoj i nalazila filijala te banke. Kuća je površine je 250 kvadrata. Zidana je od kamena. 

Spomen kuća vojvode Gavra Vukovića simbol je kraljevske porodice Petrović u Beranama. Kao relativno mlad grad, Berane u užem jezgru nema previše starih građevinskih zdanja. A ovakvo zdanje, kao što je kuća vojvode Gavra, svaki grad bi poželio da ima.
"Sve činimo i učinićemo što je u našoj moći da Spomen kuća vojvode Gavra zablista onako kako i zaslužuje, s obzirom na značaj koji ima i sami arhitektonski objekat, a da ne govorimo o veličini i značaju imena njenog vlasnika", kazala je Kenjić.