Petra Božović [ TVCG ]

čitalačka kultura se mijenja

Na čitalačke navike uticati sa više nivoa

Nije novost da mnogi koji su nekada uzimali knjigu u slobodno vrijeme sada radije u rukama imaju telefon. Ne znači, međutim, da čitanje knjiga više nije aktuelno, tvrde u Narodnoj biblioteci “Radosav Ljumović”.

"Dokaz za to su i naše čitaonice, a i korisnici koji često i dolaze i veliki je broj korisnika koji su u biblioteci i traže usluge biblioteke tako da moj utisak zaista nije takav”, kaže Sanja Vojinović iz Narodne biblioteke “Radosav Ljumović”.

Iskustvo iz učionice profesorice Ljiljane Grbović govori drugačije.

“Djeca izuzetno slabo čitaju, problem prosvjetnih radnika u tom dijelu da raširi, da nekako utiče, motiviše djecu na čitanje je izuzetno težak i izuzetno odgovoran”, kaže ona.

Sanja Vojinović slabo interesovanje učenika za knjige vidi u izboru lektira.

“Mnogo brže se sazrijeva, mnogo brže se dolazi do informacija, tako da te lektire naprosto moraju biti usklađene, dakle, ono što se nudi đeci mora da bude u skladu sa njihovim potrebama i interesovanjima”, kazala je Vojinović.

Ljiljana Grbović uzrok problema vidi u cijelom društvu.

“Ovo društvo se svelo na formu, ovo društvo se svelo na ono što se da vidjeti okom. Kad vi prognate ono duhovno i ono unutrašnje i nevidljivo, a bez čega ne može da funkcioniše nijedno iole ozbiljno društvo. Šta vama ostaje, o kakvom mi čitanju govorimo?” , pita se Grbovićeva.

U Narodnoj biblioteci “Radosav Ljumović” posljednjih godina bilježe i promjene u izboru literature.

"Traže onu literaturu koja im se nudi iz knjižara, to je popularna literatura, dakle, autorke koje pišu neku laganiju književnost, ako se to tako može nazvati, popularna psihologija”, kaže Vojinović.

Naše sagovornice dodaju da se na navike čitanja, ali i izbor kvalitetne literature mora uticati na više nivoa, počev od porodice, preko škola do institucija kulture.

“Ima puno primjera u okolini, kada je riječ o sistemu, možemo da pogledamo kako to rade sistemi koji su uhodani, kojima je to prosto normalna stvar koja se podrazumijeva”, kaže Grbović.

U Crnoj Gori ne postoje podaci o tome koliko i šta čitamo. U Evropi, knjige najviše čitaju Finci, Estonci i Poljaci. Najpopularniji žanr u svijetu je romantična književnost, a slijede religiozne i motivacione knjige.