B.B.

VUJOVIĆ

Nova publikacija hronika bogatstva crnogorske nematerijalne kulturne baštine

Nematerijalna baština dokaz je kulturne raznolikosti i garant održivog razvoja, a različitosti i dobra uprava stvaraju državu zadovoljnih građana, koji slobodno mogu ispoljavati i praktikovati svoje običaje, navike i rituale. To je poručila ministarka kulture i medija Tamara Vujović, na promociji publikacije "20 godina Konvencije o zaštiti nematerijalne kulturne baštine" u izdanju Ministarstva, koja je organizovana u Vladinom domu na Cetinju.

Vujović je podsjetila da je do danas zakonom zaštićeno 20 nematerijalnih kulturnih dobara, da je Uprava za zaštitu kulturnih dobara prihvatila inicijativu za uspostavljanje zaštite za još 18 dobara, a da je Bokeška mornarica zbog svojih univerzalnih vrijednosti upisana na UNESCO Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

"Nematerijalna kulturna baština obuhvata predanja, legende, običaje, instrumente, folklor, gastronomiju, različita udruživanja građana - sve ono što čini našu zajednicu posebnom", poručila je Vujović.

Podsjetila je da je UNESCO na Skupštini održanoj u Parizu 17. oktobra 2003. godine usvojio Konvenciju o zaštiti nematerijalne kulturne baštine, a da je Crna Gora istu usvojila 2009. godine.

"A u periodu od 2010-2012. Crna Gora je donijela niz propisa kojima se uređuje oblast kulturne baštine. Prvi put je uređena i oblast nematerijalne kulturne baštine donošenjem Zakona o zaštiti kulturnih dobara, to se ujedno može i smatrati početkom formalne valorizacije nematerijalne kulturne baštine Crne Gore", rekla je Vujović.

Da su vrijednosti crnogorskog nematerijalnog nasljeđa prepoznatljive i na globalnom nivou pokazuje primjer Bokeljske mornarice, koja je 2021. godine zbog univerzalnih vrijednosti upisana na UNESCO Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva kao prvo nematerijalno kulturno dobro Crne Gore.

Važno je istaći da kandidatura za upis na UNESCO listu predstavlja krajnji korak u zaštiti i valorizaciji nematerijalnog kulturnog dobra. Prije toga, neophodno je prepoznati nematerijalna dobra adekvatno ih zaštititi i valorizovati na nacionalnom nivou, poručila je Vujović.

Uzimajući u obzir važnost nematerijalne baštine kao dokaza kulturne raznolikosti i garanta održivog razvoja, ova publikacija predstavlja dokaz posvećenosti ovog resora i Vlade Crne Gore prije svega u poštovanju međunarodnih konvencija, ali nas i obavezuje da damo puni doprinos u očuvanju i promociji naše nematerijalne baštine .

Vujović je zahvalila svima koji su doprinijeli stvaranju ove publikacije, posebno Direktoratu za kulturnu baštinu, stručnjacima u institucijama kulture i nevladinim organizacijama koji se u svom svakodnevnom radu bave zaštitom kulturne baštine.

Dobrila Vlahović, generalna direktorica Direktorata za kulturnu baštinu, i autorka publikacije, naglasila je da ova publikacija nije samo hronika bogatstva i raznolikosti crnogorske nematerijalne kulturne baštine, već i "dokaz odnosa i posvećenosti Ministarstva i Direktorata u očuvanju i unapređivanju stanja naše nematerijalne baštine, ali i njenoj promociji".

"Ovo je druga publikacija u ovoj godini Ministarstva kulture i medija, što potvrđuje našu opredijeljenost u poštovanju i primjeni međunarodnih standarda", istakla je Vlahović.

Ona je naglasila da ovim pristupom pokazujemo da smo dio globalne zajednice koja primjenjuje Konvenciju, koja omogućava zajednicama širom svijeta da očuvaju svoj kulturni identitet i autentičnost, čime se sprječava gubitak tradicija posebno usljed globalizacije.

U sklopu događaja održan je panel o nematerijalnom nasljeđu Crne Gore, u kojem su učestvovali Denis Vukašinović, predstavnik Bokeljske mornarice, Nada Radović, čuvar vještine izrade Dobrotske čipke, i Marko Brnović, čija porodica njeguje tradiciju izrade čunova na Skadarskom jezeru.

U okviru promocije predstavljeni su proizvodi tradicionalnih vještina i zanata zaštićenih kao nacionalna ili lokalna kulturna dobra Crne Gore, a izvedeno je "Predanje o Pavi i Ahmetu", iz knjige Vraneška legenda, autora Veselina Konjevića, Crnogorski oro u izvedbi KUD "Njegoš" i pjevanja uz gusle "Suđenje serdaru Šćepanu Radojeviću" u izvedbi guslara Milana Markovića.