K. J. [ RTS ]

NjUJORK

U muzeju MoMA remek-djela Pabla Pikasa prvi put nakon 100 godina

U Muzeju moderne umjetnosti u Njujorku, izložba Pabla Pikasa pobudila je izuzetno interesovanje jer posjetioci mogu da vide remek-djela koja nijesu izlagana 100 godina. Kako tvrde eksperti, riječ je o postavci koja će pružiti uvid u Pikasovu umjetnost i kompleksnost ličnosti začetnika apstraktne umjetnosti, početkom 20. vijeka. Izložba će biti otvorena do 17. februara.

Na izložbi Pikaso u Fontenblou predstavljena su djela različitih faza Pabla Pikasa, koji je sa Žoržom Brakom, začetnikom kubizma, trasirao put moderne umjetnosti.

Kuriozitet je što su predstavljena djela rane i kasne faze kubizma, tako je premošten jedan od najznačajnih perioda slikarevog stvaralaštva – prvi put ta djela su istovremeno pred publikom.

Slike na gigantskom platnu od po dva metra krasile su zidove garaže ateljea, a odražavaju specifična stanja s kojima se umjetnik suočavao tokom 1921. godine u Fontenblou.

Pitoreskni gradić i njegovi pejzaži, ostavili su snažan pečat u Pikasovom slikarstvu. To je bila jedna od najplodnijih faza, u bogatoj karijeri umjetnika, kažu eksperti, a u postavci su i najbolji primjerci "Tri muzičara" i "Žene u proljeće".

„Kada je slikao Pikaso nikada nije unaprijed planirao svoj rad, on je intuitivno pratio tok svojih misli, i onda bi rekao: "Završio sam ali slika će mijenjati perspektivu i ono što predstavlja, zavisno od onoga ko je posmatra." I to je značilo, da predznanje onoga ko posmatra sliku, potiče i od socijalnih i kulturnih razlika i perspektive, ali i odražava aspiracije i mišljenja o slici svakog od nas. Ta mišljenja su nekad potpuno različita, čak i kontradiktorna“, objašnjava En Jumlend, kustoskinja izložbe.

Španski umjetnik Pablo Ruiz Pikaso, preminuo je u svojoj 92. godini. Slikao je do tog posljednjeg dana 1973, ostavio je veliko nasljeđe sa više od 6.000 slika, skulptura i crteža.

Proslavio se kubizmom, i djelima apstraktne umjetnosti. Neumorno se borio sa moralnim stegama u umjetnosti i društvu, a to se na autentičan način odrazilo i na njegova djela. Uzor su mu bili Velaskez i El Greko, međutim ostao je naklonjen inovacijama, revolucionarnim teorijama i tehnikama, koje su temelj savremene umjetnosti, kažu istoričari umjetnosti.