[ Ljiljana Vukotić, Radio CG ]

HERCEGNOVSKI SAJAM KNjIGA

Promovisana knjiga "Nadziranje demokratije"

Knjiga "Nadziranje demokratije" autora profesora Slaviše Orlovića, šefa Katedre za novinarstvo i komunikologiju na beogradskom FPN, promovisana je sinoć na hercegnovskom Sajmu knjiga.

O provokativnoj i aktuelnoj temi, o odnosima u trouglu – politika, mediji, demokratija - kao i o uticaju ubrzanog razvoja tehnologije na društvo, pored autora govorili su i izdavač Zoran Hamović (CLIO) i dr Vuk Vuković, vanredni profesor na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju.

Autor knjige saopštio je da je knjigu pisao rasterećen od akademskih standarda, tražeći odgovore na sopstvena pitanja.

"Kao politikolog probao sam da odgovorim sebi na neke fenomene koji me intrigiraju, jer mislim da se svijet nalazi globalno na prekretnici. Na početku sam dijagnostifikovao poljuljano povjerenje. Mediji su inicijalnu ulogu koju su imali da informišu i budu kontrola vlasti, danas preokrenuli u svoju suprotnost i služe za nadziranje gradjana. Informisanje je postalo dezinformisanje, vijesti su postale lažne, istina je postala postistina. Demokratija je ugrožena sa više strana. U čitavoj istoriji društva i medija, prateći pojmove istine i laži, postoji borba za slobodu i borba za vlast uz pomoć medija. Mi kao konzumenti se pitamo da li mediji izvještavaju o onome što se desilo i da li se zaista desilo ono o čemu madiji izvještavaju", kazao je Orlović.

Za profesora Vuka Vukovića knjiga je izuzetan doprinos teoriji medija, jer pruža dovoljno široku viziju da razumijemo današnje društvo, naročito u kontekstu drušvenih medija.

"Zanimljiva mi je priča o algoritmu, jer mi se čini da se algoritam posmatra kao isključivo tehničko pitanje, a to je u suštini političko pitanje. Potpuno je nebitno da li mi imamo pametni telefon, sigurno ga ima neko ko sjedi pored nas i to je sasvim dovoljno za prikupljanje podataka, koji se u krajnjem koriste u političke svrhe. Dobar primjer je pobjeda Trampa u Americi ili Bregzit, gdje se na osnovu ne tako velikog broja podataka koji su se obradjivali na način da je jasno mogla da se koncipira i komunikaciona strategija i medijska komunikacija. Neka novija istraživanja su pokazala da je doviljno samo deset reakcija na platformama da nas algoritam upozna bolje nego što nas poznaju najbliži ljudi", kazao je Vuković.

Profesor Vuković ističe da je pored medijske pismenosti, ključna politička pismenost.

"Polazište koje je meni zanimljivo jeste da je politika aktivnost i akcija. Politiku ne treba shvatati u spekulativnom kontekstu već u traženju odgovora na pitanje šta javna politika čini za nas gradjane i društvo u svakodnevnom životu.To znači koga javna politika u naše ime angažuje da obavlja javnu djelatnost", kazao je Vuković.

Istakao je i da je današnje društvo usmjereno projektnom logikom i fondovima, a to ima za posljedicu da se istraživanja usmjeravaju na zadovoljavanje tih rezultata ili kvazi rezultata onoga što je savremeno društvo.

Direktor i glavni urednik izdavačke kuće Klio Zoran Hamović smatra da je jasno da politika zloupotrebljava medije, ali da je glavno pitanje šta je krajnji cilj onih koji nadziru. Knjiga „Nadziranje demokratije“ je zapravo dijagnoza savremenog društva, a kad se uspostavi dijagnoza lakše je tražit lijek.

"Sada je glavno pitanje sa kojim ciljem se zapravo vrši nadzor. Šta je to što je u budućnosti sasvim izvjesno da će se dogadjati, budući da nadzor nije ništa novo u istoriji. Ali danas prvi put imamo priliku da vidimo da se svijet osvaja tehnološki, a novo je da ljudi dobrovoljno prihvataju to ropstvo", kazao je Hamović.

Odgovor koji u knjizi nudi profesor Orlović jeste da je borba za većinu putem medija osnovno sredstvo borbe za moć.

"U Srbiji smo svjesni klasične spin diktature, pojavila su se nova zanimanja, bloger, influenser, tviteraš.. kada pogledamo kako se to reflektuje na polje politike, kada se pomiješaju piplmetri ružičastih televizija, tabloida i kontrolisanih medija, onda biramo te predstavnike krupnog kapitala", kazao je Orlović.

Ističe da je neophodno pratiti razvoj tehnologije, koliko god se ubrzano taj proces dešavao.

"Kada sam završavao knjigu pojavio se CHAT GPT ... u naučnoj zajednici imamo dva programa koji kontrolišu vjerodostojnost naučnih radova, sada je to dovedeno u pitanje ali mi moramo nastaviti da pratimo i da budemo 'ažurirani' jer i to je proizvod ljudi", kazao je Orlović.

Nove generacije se rađaju i stasavaju uz nove medije i nova pravila.

"Za njih je problem nadziranja i kreiranja stvarnosti uz pomoć tehnologije prirodan proces, ali naša generacija sa iskustvom raznih društvenih sistema, dužna je da upozori na mogućnosti ugrožavanja slobode i demokratije", čulo se na promociji.

Ljiljana Vukotić, Radio CG