Т.Г. [ PR Centar ]

DELIBAŠIĆ

"Muzej savremene umjetnosti doprinijeće kvalitetu likovne scene"

Muzej savremene umjetnosti doprinijeće ukupnom kvalitetu crnogorske likovne scene, jer je ta ustanova glavni ključ kasnijeg usavršavanja i djelovanja umjetnika, a vrlo je važna i za društvo, jer je sastavni dio kulture, ocijenio je prodekan za nastavu na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju doc. dr Zdravko Delibašić.

Podsjetio je da je inicijativa za pokretanje Muzeja savremene umjetnosti postojala od ranije i prije šest, sedam godina, a pokrenuo je nekadašnji direktor Centra savremene umjetnosti profesor Nenad Šoškić.

„Ovih dana se to pitanje opet aktuelizovalo. Jedini smo u regionu koji još uvijek nemamo adekvatan Muzej savremene umjetnosti. Neki muzeji savremene umjetnosti u regionu, sad već slave velike jubileje“, rekao je Delibašić u intervjuu za PR Centar.

Podsjetio je da je Muzej savremene umjetnosti u Beogradu formiran 1964, a da je muzej u Novom sadu formiran godinu kasnije.

„Tako da imamo države koje imaju više muzeja savremene umjetnosti, ali slika kod nas je takva da još uvijek nemamo muzej koji predstavlja dominantno savremene likovne izraze“, naveo je Delibašić.

Ocijenio je da je postojanje Muzeja savremene umjetnosti jako važno za studente sa Fakulteta likovnih umjetnosti.

„Na Fakultetu likovnih umjetnosti se bavimo formalnim obrazovanjem studenata, ali se takođe oslanjamo na kasnije učešće svih obrazovnih institucija, pogotovo kulturnih i likovnih, jer najčešće u tim institucijama naši studenti završe u radnom odnosu ili učestvuju aktivno u programu. Na taj način doprinose umjetničko-istraživačkim procesima kreirajući i samu likovnu scenu. Tako da bez dodatnog usavršavanja i djelovanja unutar kulturnih institucija, gotovo da obrazovanje mladih stvaralaca gubi na vrijednosti“, rekao je Delibašić.

Istakao je da se nada da će Muzej savremene umjetnosti doprinijeti ukupnom kvalitetu likovne scene.

„Ta ustanova nije samo izlagačka pojava, već itekako utiče na kulturu, obrazovanje i glavni je ključ kasnijeg usavršavanja ili trajanja umjetnika, a vrlo je važan za umjetničko-istraživački proces svih umjetnika. Veoma je važan i za društvo, jer je sastavni dio kulture“, naveo je Delibašić.

On smatra da je u Crnoj Gori najveći problem nedostatak adekvatnih izlagačkih prostora.

„Opšte je poznato da u Crnoj Gori nijedan muzej koji je trenutno postoji nije koncipiran namjenski za izlagačke i arhivske potrebe. To su sve prenamijenjeni prostori koju su uslovno adaptirani za izlagačke potrebe. Muzej savremene umjetnosti neće dostići savremeni standard samo promjenom naziva, ako ne dobije adekvatne prostorne kapacitete. Ključ svega je da se izgradi zgrada, koja bi po prvi put u istoriji Crne Gore, trebalo da bude planski sagrađena za izlagačke, arhivske, i umjetničko-istraživačke potrebe“, rekao je Delibašić.

Ukazao je da, zbog nepostojanja adekvatnih izlagačkih prostora, „trpi“ i međunarodna saradnja.

„U Crnoj Gori ne možemo ugostiti nijednu značajniju izložbu, jer ne ispunjavamo određene tehničke uslove i standarde izlagačkih prostornih kapaciteta. To je prvi uslov. I sva priča o transformaciji nema bitnu održivost ako se ne izgradi novi prostor. Taj novi prostor trebalo bi da utiče na kvalitet onoga čime se bavimo kroz obrazovanje i kasnije onoga što se muzeji i centri bave kroz istraživačke prakse“, kazao je Delibašić.

Na pitanje kako komentariše oprečne navode u medijima koji se odnose na opravdanost transformacije i na koji način kultura može da se izdigne iznad toga, Delibašić je kazao da je kultura uvijek bila na margini.

„Dovoljno je da vidite gdje se nalazi rubrika kulture u svim medijima i na portalima i biće vam jasno kako se ona tretira. Nadam se da će se ta slika promijeniti, možda upravo izgradnjom novog savremenog muzeja koji će se trajno objediniti kolekcije Centra savremene umjetnosti u vidu stalnih postavki, a ne periodične postavke koje se povremeno izalažu iz depoa“, naveo je Delbašić.

Smatra da bi prilikom transfromacije Centra u Muzej trebalo objediniti sva iskustva kompetentnih strušnjaka koji bi radili na izgradnji razvojnih i strateških dokumenata, kako bi uloga Muzeja bila opravdanija.

„Iskreno se nadam da će se prevazići sve trenutne nesuglasice i da bi Elaborat o opravdanosti transformacije, mogao doprinijeti prevazilaženju prepreka kako bi se ubrzao proces formiranja muzeja“, rekao je Delibašić.