ZAŠTITA KULTURNIH DOBARA

Uprava: Odgovorni su svi, NVO: Država ćuti

Javnost nije dobro upoznata sa funkcionisanjem sistema zaštite kulturnih dobara, a u medijima je mnogo manje pozitivnih primjera iz te oblasti, kažu iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara, komentarišući rezultate ankete našeg Portala. S druge strane, iz NVO koje se bave kulturnim nasljeđem poručuju da bi na anketu odgovorili isto kao većina posjetilaca Portala – da kulturna dobra u Crnoj Gori nijesu dovoljno zaštićena.

Na naše pitanje odgovorilo je 897 posjetilaca, od čega 10,4 posto smatra da su kulturna dobra dovoljno zaštićena, 70 posto da nijesu, a 19,6 posto posjetilaca Portala smatra da su djelimično zaštićena.

U Upravi za zaštitu kulturnih dobara kazali su nam da se često zaboravlja činjenica da u tu problematiku treba da se uključi cijela zajednica: urbanisti, planeri, lokalne uprave, NVO, vlasnici i držaoci kulturnih dobara. Oni smatraju da se umjesto umreženog pristupa i multisektorskog djelovanja, odgovornost uglavnom prebacuje na službe zaštite.

Konzervatorka Katarina Nikolić smatra da postojeći institucionalni okvir postaje sve više centralizovan. „Zaštita uporno pokušava da se svede na set opštih apstraktnih mjera, kojima ne moraju da prethode nikakva stručna istraživanja. To je pogrešan put. Iako imamo srazmjerno malo stručnjaka, neki od njih su svjetskog ranga i međunarodno priznati. Ovakav sistem to pokušava da ignoriše”, ocjenjuje Nikolić.

Smatra da su zakoni koji su usvojeni u prethodnih pet, šest godina lošiji od starih rješenja i manje primjenljivi u praksi. “Zato i na tom polju postoje improvizacija, nelogičnosti i čudna tumačenja zakona, što je uzrokovalo da nam spomenici nemaju dovoljnu i adekvatnu zaštitu. To i laici vide, a to je i vaša anketa pokazala”, ocjenjuje naša sagovornica.

Dodaje, ipak, da je problem i nerazvijena svijest društva o značaju kulturnih dobara. “Naše je pravo da u njima uživamo, ali je naša obaveza da ih očuvamo i prenesemo generacijama koje dolaze”, poručuje konzervatorka.

Njeno mišljenje dijeli i arhitekta Marija Nikolić iz NVO “Napredak”.

“Sistem zaštite je vrlo zatvoren i centralizovan. Uprava za zaštitu kulturnih dobara ima sjedište na Cetinju i područnu jedinicu u Kotoru. Administracija može biti na jednom mjestu, ali stručni dio treba da ima više jedinica, u svim djelovima zemlje. Briga o kulturnim dobrima zahtijeva svakodnevni angažman. Za tako nešto svakako treba imati kadar, brojniji nego sada. Kadar mora imati mogućnosti usavršavanja, praćenja svjetskih trendova zaštite. Takođe, služba zaštite mora biti i tehnički opremljena”, kazala nam je Nikolić.

Smatra da planiranje prostora često ima presudan uticaj na kulturna dobra.

“U praksi, zaštita je podređena planiranju, koje je dovedeno na nivo na kojem nikada prije nije bilo - planiranje po kome izradu plana dobija onaj ko ponudi najnižu cijenu i najkraći rok. Zaštita kulturnih dobara u takvom sistemu je 'biznis barijera' i 'kočnica razvoja'. Planiranje može biti opasan instrument, jer devastaciju čini legalnom, daje joj alibi”, smatra Marija Nikolić. Dodaje da je prostorni plan za obalu Crne Gore ilustrativan primjer današnjeg odnosa planiranja prema kulturnoj baštini.

Pitali smo Upravu za zaštitu kulturnih dobara kakav je njihov stav o gradnji u neposrednoj blizini Starog grada u Budvi. Podsjećamo da su strani investitori najavili proširenje marine koja se nalazi blizu Starog grada.

“Što se tiče konkretnog projekta, Upravi za zaštitu kulturnih dobara nije se, za sada, obraćao ni investitor, ni Opština Budva. Zbog toga ga u ovom trenutku ne možemo komentarisati. Marina ispred Starog grada pripada zaštićenoj okolini kulturnog dobra Stari grad Budva, a prema Zakonu o zaštiti kulturnih dobara, okolina zaštićnog dobra ima određeni zakonski tretman. Dakle, kada je riječ o ovom pitanju bićemo uključeni u okviru svojih nadležnosti koje propisuje pomenuti Zakon”, odgovorili su nam iz Uprave.

Konzervatorka Nikolić smatra da nas je “građevinski bum” u posljednjih 10 godina sve zatekao nespremne.

“Stvorio je ogroman pritisak na najdragocjenije zone, naročito u priobalju. Uprkos žestokom suprotstavljanju struke i sveopšte javnosti, ove zone se prodaju, nekontrolisano urbanizuju i time zauvijek i nepovratno gube. Urbanistički planovi su izgubili svoju svrhu”, smatra ona.

U NVO KANA (Ko ako ne arhitekt), naglasili su da nijedan objekat moderne arhitekture XX vijeka na teritoriji Crne Gore nije zaštićen.

“Među njima se nalaze najznačajnija djela naših poznatih arhitekata, kao sto su hotel Podgorica, nekadašnji hotel Crna Gora, zgrada stare Vlade, Republički zavod za urbanizam i projektovanje (RZUP), stara zgrada Pobjede, zgrada RTCG, Univerzitet Crne Gore…”, navode iz te NVO.

Po njihovom mišljenju, najveći problem u ovoj oblasti je neodgovornost i nerad državnih institucija.

“Rezultati Uprave koja je zadužena za zaštitu kulturnih dobara ne postoje i to je glavni problem”, ocjenjuju iz KANA-e.

Iz Uprave, s druge strane, poručuju da bi problema bilo manje ako bi svi poštovali zakon.

“Neadekvatne intervencije na kulturnim dobrima se najčešće događaju u slučajevima kada vlasnik, odnosno držalac kulturnog dobra, ne poštuje zakonsku proceduru, nema adekvatne saradnje sa nadležnim institucijama, tj. kada izostaje obraćanje Upravi za zaštitu kulturnih dobara za izdavanje konzervatorskih uslova za izradu konzervatorskih projekata, već se određeni subjekt sam upušta u nezakonite radnje, što u konačnici rezultira neadekvatnim intervencijama na kulturnim dobrima i njihovoj zaštićenoj okolini. Takođe, vrlo bitan činilac je osviješćenost građanstva o potrebi čuvanja i zaštite vlastitog kulturnog nasljeđa, briga o njemu kao o vlastitom identitetskom kodu”, kazali su nam u Upravi.

U medijima je nedavno bilo polemike o tome da li je Tabački most u Podgorici dovoljno zaštićen. Na pitanje šta Uprava čini po tom pitanju, iz te instutucije su nam saopštili da sve ide planiranim tokom.

“Tabački most je rješenjem Uprave za zaštitu kulturnih dobara od 25.3.2015. dobio status nepokretnog kulturnog dobra od lokalnog značaja. Zaštita i očuvanje kulturnih dobara utemeljeni su na zakonskim odredbama i Uprava djeluje u okviru svojih nadležnosti. Uprava je u decembru 2015. godine dala saglasnost na konzervatorski projekat za radove koji se odnose na sprovođenje instalacija (vodovod, kanalizacija, elektro instalacija i TK kanalizacija), kroz Tabački most, na zahtjev Glavnog grada Podgorica. Konzervatorski projekat je izradila JU Muzeji i galerije Podgorice, na osnovu prethodno izdatih konzervatorskih uslova, u oktobru 2015. Tako da, kada je u pitanju Tabački most, za sada se stvari odvijaju predviđenom dinamikom”, naveli su oni.

Nasljeđe se čuva znanjem

Sagovornici našeg Portala koji su kritikovali odnos sistema prema kulturnim dobrima predložili su neka od rješenja za bolje stanje u toj oblasti.

Konzervatorka Katarina Nikolić naglasila je školovanje kadra: “Kod nas još uvijek ne postoji dovoljan broj ključnih profila stručnjaka neophodnih za proučavanje i sprovođenje mjera zaštite. Mislim, najprije, na arhitekte konzervatore”.

Poručuje da se kulturna dobra čuvaju i znanjem.

“Nesumnjivo je da svi mi volimo svoje nasljeđe i želimo da se ono očuva, ali je vrijeme da shvatimo da je njegova zaštita nauka koja zahtijeva posebna znanja i iskustvo”, dodaje ona.

Iz NVO KANA dodaju da treba povećati transparentnost rada državnih organa, više uključiti javnost, a građanima i stručnjacima dati mjesto u procesu donošenja odluka.

Na kraju, poručuje arhitekta Marija Nikolić, potrebna je iskrena volja da se nasljeđe zaštiti.

“Za zaštitu kulturnih dobara treba imati novac, ali više od toga treba imati svijest o njihovoj vrijednosti i značaju i volju da se očuvaju. Nekada je i nečinjenje zaštita”, zaključila je ona.

Dragana Žarić