Onogošt.me

"SREĆAN ROĐENDAN ŽIVKO"

Crnogorski velikan bez obilježja u postojbini

Povodom dana rođenja Živka Nikolića, najznačajnijeg crnogorskog filmskog reditelja i scenaristu, u Nikšiću je počela manifestacija “Srećan rođendan, Živko”. Cilj je da se prikupe sredstva za izgradnju memorijalnog centra u Živkovim rodnim Ozrinićima.

"Mi živimo u Crnoj Gori, tu smo u Nikšiću, ovdje su i njegovi rodni Ozrinići i trenutno ne postoji nigdje spomen obilježje da je taj čovjek živio“, kazao je Petar Nikolić o svom ocu, na današnjem okgrulom stolu povodom početka cjelodnevne manifestacije posvećene rođenju Živka Nikolića.

On je ispred Filmske fondacije „Živko Nikolić“, kazao da ovog velikana filma treba doživljavati kao novu kulturnu znamenitost opštine Nikšić.

„Ta riječ nova je jako lijepa i umije da proda svaki proizvod. Zašto je Živko nov?  Pa zato što se iznenađujemo kad dođemo ovdje i shvatimo da je on kao neka antička vaza, neotkrivena. Ima mnogo umjetnika u Crnoj gori koji imaju monogrofiju, zanimljivo da do sada nije urađena nijedna monografija o Živku“, kazao je Nikolić praveći digresiju na značaj negovog, i dalje nedovoljno prepoznatog i cijenjenog stvaralaštva.

„U Podgorici sam prošao pored kafića "Dali" i razmišlajo sam kako bi bilo lijepo da u Madridu postoji kafić sa nazivom Živko. Možda treba razmišljati o toj vrsti kulturnog imperijalizma“, zaključio je on.

Manifestacija će, između ostalog imati i donatorsko veče, na kojem će se skupljati novac za izgradnju Memorijalnog centra u Ozrinićima. Upravo taj detalj, režiseru Blagoti Erakoviću, bio je povod da istakne kako Živkovo djelo zaslužuje mnogo više.

„Mislim da je Živko zaslužio da se njegovim imenom zove veliki filmski studio koji bi se mogao izgraditi recimo u Domu revolucije. On je mnogo više zaslužio od Memorijalnog centra“, istakao je Eraković, kazavši za Živka da je bio poeta filma koji je na jedinstven način „naslikao“ narod ovog podneblja.

„Erik From je rekao da narod koji ne može da uoči svoje negativne strane ne zaslužuje da bude narod. Ako se po tome računa, mi smo daleko isperd naroda iz ovog dijela Evrope, što su pojedini naši stvaraoci uspjeli da urade, ali niko nije imao to poetsko i sinestetičko nadahnuće kao Živko“, zaključio je Eraković.

Dragana Mrkić, glumica u filmu „Iskušavanje đavola“, ističe kako je Živko kroz lavirinte ljudske psihe govorio razne duboke priče.

„Ja ga kao glumica pamtim kao čovjeka posebno čudesne estetike. Sjećam se da je namještao krupni kadar i po sat vremena, a to se i vidi, kako su čudesno slikani ti likovi. On je po mom osjećaju i mišljenju, jedan od najzačajnijih reditelja, ne u ex Jugoslaviji, prosto je jedna značajna ličnost svjetske kinematografije“, istakla je ona.

Andro Martinović, direktor Crnogorske Kinoteke istakao je da su nedavno urađene  nove kopije Živkovih filmova, a posebno je izdvojio predstavljanje njegovog dokumentarnog opusa koji je, kako je kazao, vjerovatno manje poznat od igranih filmova.

„Kad pogledate te dokumentarne filmove, shvatite da oni bacaju jedno potpuno novo svijetlo na kompletan Nikolićev opus. Između ostalog, njemu je prigovarano da mu filmovi idu u grotesku, da odstupaju od realnosti, da tu ima pomalo pretjerivanja. E kad vidite te dokumentrane filmove, vi vidite tu jedan majdan Živkovih ideja koje je on realizovao i u dugometražnom filmu i vidite koliko je sve to autentično. Tu imamo jedan paradoks da je njegove filmove prvo prihvatila publika, pa tek onda kritika“, ističe Martinović uzimajući za primjer dokumnetarni film „Ždrijelo“ iz 1972. godine u kom prikazuje fenomen našeg mentaliteta da se pobjegene od svog kraja. 

„Sad mislite da je to tako lako, da kad se odrekenete tog mjesta da on više ne postoji u nama. Ne, zapravo taj arhaični mentalitet živi u modernom čovjeku, kako kaže Jung. Taj se arhaični svijet u Živkovim filmovima vraća publici na velikom platnu i zato je publika to mogla lakše da prihvati“, objašnjava Martinović.

Svetozar Bajović, ispred sekretarijata za kulturu, sport i mlade, kazao je kako je Živko u svojim filmovima na maestralan način prikazao upravo poetiku crnogorskog mentaliteta.

„On predstvalja ne samo autentično svjedočanstvo moralnih postulata kojih su se mnogi stidjeli, već i cijele etnografske, istoriografske i likovne studije o kojima treba pisati naučne i kritičke osvrte“, ističe Bajović.

Glavni program pod nazivom „ Noć rađanja genija“ održaće se u 20 sati u Pozorištu gdje će posjetioci moći da pogledaju antologijske scene iz Živkovih filomova, ali i da otkriju drugu stranu ličnosti istaknutog režisera.

Nakon pozorišta, od 22 sata održaće se donatorsko veče u hotelu „Trebjesa“ koji će pratiti bogat muzički program na kojem će se predstaviti maladi talenti u klasičnoj muzici.