dr Nikola Banićević

Usud crnog zlata

U zoru 26. maja 1908. godine, u brdovitom predjelu jugozapadne Persije, u mjestu Masjed-e Soleyman, grupa inženjera, rudara i lokalnih radnika stajala je iscrpljena pored bušotine broj 1. Radili su mjesecima. Prašina, vrućina i opasnost od ujeda raznih gmizavaca bili su svakodnevica. Konji su otkazivali pod teretom, dostava kamionima je kasnila, a investitori u Londonu već su odlučili da prekinu finansiranje.

Пише: dr Nikola Banićević Види све колумне

U duši sanjar i entuzijasta, William Knox D’Arcy, uložio je svo svoje bogatstvo u koncesiju sa persijskim šahom u vrijednosti od 20.000 funti. Njegov poslovni partner i vođa bušotine, George Bernard Reynolds, poznat po svojoj surovosti, gubio je strpljenje. Toliko je rada i novca bilo uloženo, a nafta nije potekla. Međutim, sudbina će se osmjehnuti. Pred svitanje začula se tutnjava iz dubine. Nekoliko sekundi kasnije, iz zemlje je eksplodirao stub tečne, guste i crne mase. Telegram poslat u sjedište kompanije u Londonu glasio je: „Nafta pronađena u komercijalnoj količini.” Poklič zadovoljstva, decenijama kasnije, postaće osnova za političke i bezbjednosne probleme u naftom najbogatijem regionu svijeta.

Međunarodna energetska politika obuhvata skup strategija, dogovora i mjera koje države, međunarodne organizacije i energetske kompanije koriste kako bi osigurale snabdijevanje energentima, stabilnost cijena, tržišni pristup i energetsku tranziciju. Ona predstavlja spoj ekonomskih interesa i političke moći, a nafta i gas su njeni glavni mehanizmi u oblikovanju savremenih međunarodnih odnosa. Ova politika ima snažan uticaj na međunarodne odnose, a time i na globalne političke tokove. Stvara zavisnost među državama, jer zemlje koje proizvode ove energente imaju politički uticaj nad uvoznicima. Dovodi do savezništava i konflikata. Energetske rute i resursi često su razlog za diplomatske napetosti ili vojne intervencije. Takođe, utiče na globalnu ekonomiju — promjene cijena nafte i gasa dovode do inflacije i destabilizacije tržišta.

Najnoviji pokušaji predsjednika SAD da ekonomski oslabi rusku vojsku u ratu u Ukrajini, kroz uvođenje sveobuhvatnih sankcija protiv ruskog energetskog sektora, snažno su odjeknuli u Indiji i Narodnoj Republici Kini. Sankcije koje pogađaju najveće ruske naftne kompanije, poput Rosnjefta i Lukoila, natjerale su mnoge azijske kupce da privremeno obustave ili preispitaju planove uvoza. NR Kina je najvažniji energetski i strateški partner Rusije i nalazi se u delikatnoj poziciji. Njene državne kompanije počele su da otkazuju dio kupovina, ali bez jasnih naznaka o dugoročnom povlačenju. Peking neće potpuno ignorisati američke zahtjeve, ali ni napustiti saradnju sa Moskvom. Energetska zavisnost i strateški odnosi čine da NR Kina balansira između ekonomskih interesa te političke i ekonomske saradnje sa Rusijom.

Za Indiju, situacija je još složenija. Njena ekonomija snažno zavisi od uvoza jeftine ruske nafte, dok istovremeno gradi strateško partnerstvo sa SAD kroz bezbjednosni savez Quad. Odluka između ruskih energenata i očuvanja političke i ekonomske saradnje sa Vašingtonom postaje centralni izazov indijske spoljne politike. Najveća indijska rafinerija, Reliance, već je najavila da će se prilagoditi sankcijama. Države članice EU osjetiće efekte sankcija, posebno zemlje centralne Evrope poput Mađarske, Slovačke i Češke. Ostaje pitanje za nacionalne politike ovih država – da li su i koliko spremne da njihovi građani plate cijenu ovog modela sankcija. Evropske rafinerije koje su se ranije snabdijevale ruskom sirovom naftom moraće da se okrenu alternativnim izvorima, prije svega Bliskom istoku, Norveškoj i SAD. Međutim, transport iz udaljenijih regiona značajno povećava logističke troškove, što će se odraziti na cijene goriva širom EU.

Na vrijednosti i snazi crnog zlata iz Persije danas počiva razvoj svjetske ekonomije. Od njegove vrijednosti zavise životi mnogih ljudi na planeti. Radost majske zore te 1908. godine vremenom se pretvorila u brigu za opstanak čovječanstva.