Nataša Novović

Mic po mic, pa žena

Žene su u Crnoj Gori obrazovanije od muškaraca. Žene u Crnoj Gori svaki korak sopstvene ravnopravnosti ostvaruju u milimetrima. I time su uglavnom zadovoljne. Što bi naše babe rekle - pametnije su, ali nemaju 'sitne pameti'.

Пише: Nataša Novović Види све колумне

'Sitna pamet' je neka vrsta sinonima za manipulaciju, a u ovom slučaju govori o umijeću muškaraca da se ponašaju kao da su se umilostivili da ženama daju nešto jer im je tako volja i zato što su civilizovani, a ne zato što je to jedino pošteno. I to nedovoljno.

Skupština je usvojila zakon prema kojem najmanje 40 odsto kandidata na svim izbornim listama treba da budu žene. Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević, ocjenjujući da je riječ o značajnom ispunjavanju evropskih preporuka i potreba crnogorskog društva, kazala je da se ovime rješavaju višegodišnje slabosti izbornog i političkog sistema i jasno implementiraju preporuke evropskih institucija, kao i sugestije domaćeg nevladinog sektora.

Gorčević je istakla i da obavezna kvota od 40 odsto žena na izbornim listama, predstavlja veliki iskorak ka ravnopravnijem političkom učešću žena .'Ovo je važan korak ka 100 odsto rodnoj ravnopravnosti u odlučivanju', poručila je Gorčević.

A što ne 50 odsto?

Potpredsjednica Skupštine Crne Gore Zdenka Popović bija je još malo više oduševljena. Kazala je da je to istorijska odluka koja predstavlja veliki iskorak za našu demokratiju, ali i jasnu poruku da Crna Gora stoji uz principe jednakosti, pravičnosti i zastupljenosti svih građana i građanki.

Sve krasno. Samo - a zašto ne 50 odsto?

Savršeno je jasno da su Crna Gora i njen izborni sistem jedva stigli i do ovoga. I tačno je da su se mnoge žene, pored ostalog uz pomoć međunarodnih organizacija, za svaku stopu i svaku kvotu ozbiljno borile.

I kad je usvojen zakon po kojem je na listama trebalo da bude najmanje 30 odsto žena, muškarci su najprije varali time što su žene stavljali na dno izbornih lista. Pa se to promijenilo i svako četvrto ime je moralo da bude žensko. Pa je muški svijet našao razne načine da i to zaobiđe koliko se moglo. Pa će sad biti isto.

Prema podasima sa posljednjeg popisa, visoko obrazovanje u Crnoj Gori ima 61.906 muškaraca i 72.025 žena. U procentima: 46,2 prema 53,8. Tačno je da žena ima više i neđu neobrazovanom dijelu stanovništva, ali to je samo posljedica njihove ukupne neravnopravnosti. Znate već tu priču kako svaki ozbiljan čoek u Crnoj Gori ima dvoje đece i tri šćeri.

To pored ostalog, pokazuje da 'ženska borba' nije bila nimalo laka, neđutim možda na neke stvari treba djelovati - sjekirom. Kao što je, na primjer, drug Tito dao ženama pravo glasa znatno prije mnogih zemalja na demokratskom glasu. Jednim propisom. Doviđenja.

Kakve sve manipulacije i rupe po zakonima, i nakon što se donese neki propis, znaju da pronađu naše partije, svjedočimo decenijama. Pored ostalog, stranke koje nijesu poštovale ni prethodni zakon o 30 odsto žena na listama ni na koji način nijesu bile kažnjene. Ponekad su im vratili poneku listu na 'doradu' ili nešto tako. A lijepo smo mogli, a možemo i sad, daprepišemo od nekih evropskih zemalja: stranka koja nema dovoljan broj žena na listama dobija 50 odsto manje novca iz budžeta. Problem riješen.
Posebno je pitanje koliko su žene u ovom trenutku poslužile za dodatno zamućivanje naše političke bare. Nedovoljno definisana politika u vezi sa održavanjem lokalnih izbora u istom danu i rješenje o 40 odsto žena na listama su zapravo još jedan pramen magle u istoriji reforme izbornog zakonodavstva.

Političarka analitičarka i profesorica Nikoleta Đukanović je postavila niz logičnih pitanja i kritikovala ograničen domet izmjena izbornog zakona, ističući da su izostale suštinske promjene koje bi zaista doprinijele fer i demokratskom izbornom procesu.

“Dobili smo velike promjene, ali ništa od: povećanja transparentnosti biračkog spiska; uređivanja i ažuriranja registra prebivališta; uređivanja registra državljana/ki; unapređenja kaznene politike u vezi sa prijavljivanjem i evidentiranjem preminulih osoba; uvođenja otvorenih lista i preferencijalnog glasanja; unapređenja sistema potvrđivanja kandidatura; omogućavanja individualnih kandidatura; zaštite biračkog prava; afirmativnih mjera za romsku populaciju, koja je i dalje diskriminisana; kao ni reforme u pogledu osoba s invaliditetom”, napisala je Nikoleta Đukanović.

Takođe je istakla da nije usvojen ni jedan konkretan mehanizam za sprečavanje zloupotrebe državnih resursa u predizborne svrhe.

Zašto sve to nije riješeno, a propis o učešću žena je predstavljen kao istorijski? Jednostavno je - dogovor oko žena je bilo najlakše postići. Pa će se već nekako izvrdati.

Dame i gospodo, drugovi i drugarice, braćo i sestre, u ovoj zemlji živi 316 826 ili 50,80 odsto žena i 306 807 ili 49,20 procenata muškaraca. Samo takva raspodjela vlasti je pravična.