Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема
MNE Play
MNE Play

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Kolumne

10. 07. 2025. 07:17 >> 07:17
Čitaj mi:

Zejnelova molitva

Bio sam veoma prijatno iznenađen, dok sam ispijao jutarnju kafu, kada mi je u prepunom kafe baru prišao dječak iz RE populacije i ponudio neke kaiševe na prodaju. Išao je od stola do stola podignute glave i nasmijan. Nije ušao da prosi, nego je u tim malenim godinama oprobavao i uvježbavao trgovački biznis.

Za rukom mu je bila puna kesa kaiševa, a nekoliko je pokazivao potencijalnim kupcima. Osim meni, nije više uspio da proda, ali ono što mi je ostavilo jak i neizbrisiv utisak je bio njegov ponosan stav. Brzo se i bez uzbuđenja udaljio i otišao u drugi lokal. Kupac ga negdje čeka, samo ga treba naći.

Koji trenutak prije njega u kafić je bez imalo stida ušao stariji čovjek, prodavac lažnog meda. A ovaj maleni dječak pokušava da pošteno preproda kaiševe nabavljene možda u kineskim radnjama, i da na njima zaradi minimalno, ali pošteno. Biće nešto od dječka, pomislim dok ga gledam kako užurbano odlazi.

Obradovao sam se ovome isto kao i kada je prošlog mjeseca prva djevojka pripadnica RE populacije u Beranama završila srednju školu. Priređen joj je prijem u Opštini, kod predsjednika. Njen problem nije riješen, jer kao raseljeno lice nema crnogorska dokumenta i teško će naći stalni posao, ali je ostvarila svoj lični san.

U ovom sjevernom gradu, gdje je tokom rata na Kosovu, utočište našla jedna zajednica Roma i Egipćana, danas dječiji vrtić pohađa oko šezdeset mališana, potpuno integrisanih sa drugom djecom iz lokalne zajednice. Dvjesta djece RE populacije ide redovno u osnovnu školu, a značajan broj nastavlja i srednju. Mladi lider i borac za prava i integraciju Roma i Egipćana, Sultan Beća, stalni radni odnos ima u beranskom Domu zdravlja kao fascilitator, odnosno običnim rječnikom kazano, pripadnicima RE populacije, koji se teže snalaze, pomaže pri ostvarivanju prava na zdravstvenu zaštitu.

Daleko je to od kraja marginalizacije Roma i Egipćana, ali nema grada u Crnoj Gori koji je otišao ovako daleko u pogledu integracije ove osjetljive manjinske zajednice kao što je to u Beranama.

Treba se samo prisjetiti početaka. Kolektivnih smještaja po raznim halama i spavanja na podu. Ili onih drvenih kućica na Donjem Talumu i naselja koje još tada dobilo ime Riversajd, jer je bilo odmah pored Lima. I šatora od najlona pod kojima su spavali kada bi ih iselili iz baraka dok se sa privatnicima pregovaralo za njihov trajniji smještaj.

Upravo sam tu prvi put prisustvovao i fotografisao vjerski ritual – zikr. Praktikovali su sufizam i prenijeli u Berane dugu tradiciju jednog derviškog reda iz Prizrena. Bilo je to fascinantno iskustvo. Predamnom su izvodili prepoznatljiv ples i probadanje iglama. Veliki broj medija je preuzeo tu reportažu. Šejh ili starješina ovog derviškog reda bio je Sultanov otac Zejnel, a Sultan je tu negdje na starim fotografijama, kao dječak.

Međunaraodna zajednica je prepoznala problem u kojem su se našli izbjegli Romi i Egipćani i zato su im sa druge strane rijeke izgradili moderno naselje. Ime je ostalo isto - Riversajd. Sada se radi na tome da se pronađe bolja lokacija od ove koju Lim često poplavlja u vrijeme velikih vodostaja. Duga je to priča.

Zejnela Beću odavno nisam vidio. Znam da se povukao u neku samštinu i pronalazi duhovni mir u jednoj malenoj kući, na drugom kraju grada, na skoro skrivenom mjestu.

Odavno planiram da ga obiđem i podsjetim na one teške trenutke u šatorima od najlona. I da ga pitam da li je ponosan? Da li je srećan što njegova RE zajednica više ne pati? Što djeca idu u vrtić i školu. Ili što se oprobavaju u biznisu kao dječak koji po kafićima ne ide da prosi, nego nasmijan i ponosan prodaje kaiševe.

One molitve, zikr, prije dvije i po decenije, tada mi je rekao, bile su posvećene tome da se riješe problemi njegovog naroda. Nekako vjerujem da je Zejnelova molitva imala neobjašnjivu kosmičku snagu.

Пратите нас на

Коментари0

Остави коментар

Остави коментар

Правила коментарисања садржаја Портала РТЦГВише
Поштујући начело демократичности, као и право грађана да слободно и критички износе мишљење о појавама, процесима, догађајима и личностима, у циљу развијања културе јавног дијалога, на Порталу нијесу дозвољени коментари који вријеђају достојанство личности или садрже пријетње, говор мржње, непровјерене оптужбе, као и расистичке поруке. Нијесу дозвољени ни коментари којима се нарушава национална, вјерска и родна равноправност или подстиче мржња према ЛГБТ популацији. Неће бити објављени ни коментари писани великим словима и обимни "copy/paste" садрзаји књига и публикација.Задржавамо право краћења коментара. Мање

Да бисте коментарисали вијести под вашим именом

Улогујте се