dr Nikola Banićević

Kodno ime "C“

Aktivnosti u kabinetu tadašnjeg britanskog premijera Herberta Henrija Askvita tokom juna 1909. godine bile su pojačane. Njegov uobičajeni ritual čitanja antičke književnosti i filozofije uz čašu dobrog šerija prekidali su česti dolasci Čarlsa Hardinga i Ričarda Burdona. Oni su snažno uvjeravali premijera da je državi potrebna obavještajna služba. Iako djelimično rezervisan po tom pitanju, poslušao je njihove savjete. Osnovan je Secret Service Bureau, prethodnik današnjeg MI6, čiji je idejni tvorac bio mornarički oficir Mensfild Smit-Kaming. Čovjek ekscentričnog karaktera i vizionar obavještajnog rada, MI6 je postavio na temeljima tajnosti.

Пише: dr Nikola Banićević Види све колумне

Zgrada je imala tajna vrata i prolaz, a pozivi za sastanke agentima su bili kodirani mastilom koje se pojavljuje kada se papir zagrije. Kaming je dokumenta koja je upućivao saradnicima i agentima potpisivao zelenim mastilom slovom „C“, a ta praksa ostala je do danas. Tvorac modernog obavještajnog rada imao je i poseban sistem regrutacije agenata, koji je učinio da MI6 od svojih početaka do danas bude jedna od najboljih obavještajnih agencija u svijetu.

MI6 je osnovan 1909. godine kao jedna od dvije obavještajne službe, koja je kasnije samostalno nastavila rad. Danas je njeno zvanično ime Secret Intelligence Service (SIS). Njen zadatak je prikupljanje stranih obavještajnih podataka u cilju razumijevanja prijetnji po državne interese i građane Ujedinjenog Kraljevstva, kao i po interese države u inostranstvu. Konkretno, bavi se prikupljanjem obavještajnih podataka u inostranstvu koji se tiču špijunaže, subverzije, terorističkih, sajber prijetnji i prijetnji oružjem za masovno uništenje. Prati i analizira aktivnosti drugih država koje predstavljaju prijetnju po bezbjednost države. Agencija ostvaruje blisku saradnju sa drugim obavještajnim službama, kao što su MI5 i Vladina komunikaciona kancelarija (GCHQ). Zadužena je za održavanje i unapređenje saradnje kroz program „Five Eyes“, koji čine bezbjednosne službe Australije, Novog Zelanda, Kanade i SAD.

Fikcija britanskog pisca Ijana Fleminga iz filma „Dr. No“ (1962) o čuvenoj direktorki MI6 kodnog imena „M“ pretvorila se u stvarnost. Filmovi o tajnom agentu 007 dobili su svoj epilog u stvarnosti. U mjesecu kada se navršava 116 godina od osnivanja i rada ove obavještajne službe, prvi put na njenom čelu biće žena – Blejz Metrueli. Antropološkinja koja je svoja znanja stekla na koledžu Pembrouk Univerziteta u Kembridžu, nije slučajan izbor. Radila je u MI5, a od 1999. godine zaposlena je u SIS kao oficirka na terenu u Evropi i na Bliskom istoku. Prije imenovanja bila je generalna direktorka za tehnologiju i inovacije unutar SIS, sa kodnim imenom „Q“.

Izazovi sa kojima će se suočiti direktorka Metrueli su asimetrični, promjenjive bezbjednosne dinamike i dolaze iz različitih izvora. Tehnološki napredak Kine u vještačkoj inteligenciji, kvantnim komunikacijama i nadzoru stavlja ogroman pritisak na obavještajni rad SIS-a. Izazov je prikupiti obavještajne podatke u duboko zatvorenim društvima, poput kineskog, gdje je digitalni nadzor izuzetno razvijen. Izazov će biti i suočiti se sa dezinformacijama, sajber napadima, atentatima i političkim uplitanjem obavještajnih službi Ruske Federacije. Budućnost bezbjednosnih rizika, kao što su zloupotreba vještačke inteligencije, klimatske promjene, biotehnologija, biooružje i sajber ratovanje, neminovnost su u njenom radu.

Nova potpisnica čuvenog slova „C” i služba na čijem je čelu biće pred velikim ispitom. Uspjeh odgovora zavisiće od dalje reforme službe u susret novim bezbjednosnim izazovima. Iako u svom djelu Fleming nije predvidio sve, za odgovor je potrebna saradnja i pomoć. Ovoga puta ne agenta 007, već ozbiljnih partnerskih službi. Bezbjednost je nedjeljiva kategorija