Nikola Banićević

Trgovinski rat

U Vašingtonu je osvanuo hladan osmo-martovski dan 2018. godine. Predsjednik Tramp se spremao da započne novi radni dan, u kojem će donijeti jedan broj odluka, među kojima i istorijski ukaz. Kada je u Ovalnom kabinetu Bijele kuće sat otkucao 14.30 časova, mastilo na ukazu o povećanju carinskih stopa na uvoz proizvoda iz NR Kine  počelo je da se suši. Od tog trenutka svijet će se prvi put susresti sa pojmom „trgovinski rat“. Kineskoj privredi povećane su carine na uvoz čelika i aluminijuma. Odgovor kineske administracije stigao je brzo. Započeo je sukob dvije najveće ekonomije svijeta, čije posledice će osjetiti građani sa obje strane Pacifika.

Пише: Nikola Banićević Види све колумне

Nakon podizanja carinskih stopa na uvoz čelika od 25 % i 10 % na aluminijum, NR Kina je uvela recipročne mjere na uvoz američkih poljoprivrednih proizvoda, kao što su soja i proizvodi životinjskog porijekla. Navedena situacija inicirala je da se postavi pitanje uticaja ekonomske bezbjednosti na nacionalnu i ljudsku. Njeno ugrožavanje posebno utiče na nacionalu bezbjednost država, koje imaju nerazvijene ili ekonomije u razvoju. Ovakve države ne mogu samostalno donositi svoje spoljnopolitičke odluke, jer su uslovljene ekonomskim uticajima većih država. Ugrožavanje ekonomske bezbjednosti dovodi do ekonomskih kriza, koje utiču na ugrožavanje javnog reda i mira usljed protesta i štrajkova, koji se mogu sprovoditi i nasilnim putem. Država sa ugroženom ekonomskom bezbjednošću ima problem i u finansiranju svojih međunarodnih obaveza po osnovu kredita i zajmova, što joj obara kreditni rejting. Problem se javlja i u kvalitetnom i kontinuiranom finansiranju sistema nacionalne bezbjednosti, čime se povećava rizik od različitih oblika ugrožavanja. Ljudska bezbjednost je ugrožena, jer građani trpe posledice povećanja cijena, inflacije i otežanim pristupom uslugama različitog tipa. Povećava se siromaštvo i društvene razlike među građanima. Ekonomska kriza dovodi do migracija, koje mogu destabilizovati države regiona ka kojima je usmjeren talas migracija. U konačnom, ugrožavanje ekonomske bezbjednosti dovodi do ekonomskih gubitaka na izvoz, trgovinskih tenzija i nesigurnosti, te povećanja globalne nestabilnosti.

Predsjednik Tramp saopštio je povećanje carine za više od 180 zemalja, one predstavljaju najopsežniji paket carinskih mjera do sada. Između ostalog carine se odnose na uvoz automobila od 25 %, dodatne carine od 10% na kineski uvoz, carine od 25% na uvoz čelika i aluminijuma i carine od 25% na sve proizvode iz Kanade i Meksika, koje ne spadaju u trgovinske sporazume SAD-a sa Meksika i Kanadom. EU kao jedan od značajnih trgovinskih partnera ima uvedene carinske stope od 20%. Američki berzanski indeksi završili su u porastu nakon nestabilne trgovinske sesije u srijedu, padavši u početku, a zatim se oporavivši, jer su investitori obavljali last-minute opklade, kako bi se pozicionirali prije najava povećanja carina. Međutim, za vrijeme predsjednikovog govora o uvođenju novih carina, S&P 500 su pali za 1,6%, dok su Nasdaq pali za 2,4%.

Ugrožavanje ekonomske bezbjednosti ima teške posljedice po ljudsku i nacionalnu bezbjednost država sa manje razvijenom ili nerazvijenom ekonomijom. Pitanje u igri velikih je kako će se to odraziti na čovjeka i njegovu potrebu za sigurnim i bezbjednim životom?