dr Nikola Banićević

Prolaz ka boljem životu

José, mladić iz južnog Meksika, odlučio je da u novembru 2018. godine napusti svoj rodni grad nakon što je njegov otac izgubio posao i porodica više nije mogla da preživi. Zajedno sa svojim bratom krenuo je na opasan put ka SAD u potrazi za boljim i sigurinijim životom.

Пише: dr Nikola Banićević Види све колумне

Opkoljeni strahom i neizvijesnošću, popeli su se na krov „voza smrti“ (La Bestija) i uputili ka granici sa SAD. Braća su danima lutali po bespućima pustinje u Arizoni, a sreća će biti na strani José. On će započeti život u obećanoj zemlji, dok će mu brat biti deportovan u Meksiko.

Želja da se spasi život jednako je bila jaka i na drugom kraju svijeta. Migrant iz Gane Youssouf i Mumuni ispričali su svoje potresne priče u intervju za kanal Nacionalna geografija. Nadljudskim naporima u februaru 2015. godine prešli su Saharu i bezbjednosne prepreke na Sjeveru Afrike, zaputivši se malim brodom ka Italiji i Španiji. Umijesto boljeg života, ostali su da žive u privremenim izbijegličkim kampovima. Migranstski putevi - puni straha, strepnje i neizvjesnosti, kriju potresne priče ljudi, kod kojih je namjera za boljim životom ostala samo želja.

Illegalne migracije se definišu kao migracije koje se odvijaju suprotno pozitivnim propisima države u koju migranti ulaze. One imaju nekoliko aspekata. Prvo, radi se o neregistrovanim prelascima granice, bez posjedovanja pasoša, viza i drugih potrebnih dokumenata za legalan ulazak i boravak u zemlji prijema. U kategoriju ilegalnih migranata, ubrajaju se i lica koja borave na teritoriji jedne države nakon isteka dozvoljenog roka za boravak. Ilegalne migracije su višestruki izazov, kako za zemlje prijema, region ali i međunarodnu zajednicu. Pored toga što su bezbjednosni, one su ekonomski, sociološki i društveni izazov.

Prema izvještaju Međunarodne organizacije za migracije UN iz 2023. godine za period 2017-2023. godine, na prostoru EU pristiglo je 959,218 ilegalnih mogranata sa prostora Zapadne i Centralne Afrike. Prema podacima Evropskog savjeta u 2024. godini, evidentirano je 200, 172 dolazaka migranata na prostor EU, dominantno morskim putem. Zašto se ilegalne migracije definišu i kao bezbjednosni problem?

One su praćene organizovanim kriminalnim aktivnostima, koje sprovode kriminalne grupe, koje ih na ilegalan način uvode na teritoriju države prijema. Na ovaj način kriminalne grupe jačaju, kombinujući ovu aktivnost sa trgovinom ljudima, ljudskim organima i random eksplotacijom. One su bezbjednosni rizik po regionalnu bezbjednost, zbog mreže krijumčara koje su regionalnog karaktera. Djelovi te mreže nalaze se u državama porijekla, tranzita i prijema migranata. Postoji rizik da se putem ilegalnih ulazaka bez kontrole u državu prijema, nađu i  predstavnici terorističkih grupa. Samim tim što ne postoji evidencija ulaska, borba protiv terorizma u kasnijim fazama je otežana.

Bezbjednosni rizik od ilegalnih migracija može se smanjiti preventivnim mjerama. Prvi model je efikasan i savremen sistem granične kontrole. Zatim, donošenje adekvatnih zakonskih i strategijskih riješenja. S obzirom na to da se radi o bezbjednosnom riziku, koji prelazi granice nacionalne bezbjednosti, potrebna je adekvatna međunarodna saradnja. Ona treba da se odvija kroz bilateralne aktivnosti države i saradnjom sa međunarodnim organizacijama, kao što su UNHCR, Interpol, Eurpol i Frontex. Od posebnog značaja je efikasna saradnja sa državama porijekla ilegalnih migranata. Kako bi se aktivnosti na otklanjanju ovog bezbjednosng rizika bile potpune, potrebno je sprovoditi i brobu protiv organizovanog kriminala.

Ljudska potreba za bezbjednošću, sigurnim i stabilnim životom, sastavni je dio naših života. Nekada je jedini način da se spasi ljudskih život bijeg od kriza, rata i razaranja. Potrebno je pronaći mjeru između zaštite nacionalne bezbjednosti i razumijevanja potreba ljudi da, rizikujući svoje živote, iste pokušaju da spasu u potrazi za boljim i bezbjednijim životom.