dr Nikola Banićević

osvrt

Pisma iz Davosa

Snijeg je bio uveliko prekrio planinu Jakobshorn u Švajcarskoj. Dok su neki ljudi razmišljali o zimskom odmoru, profesor Univerziteta u Ženevi Klaus Švab, imao je drugu preokupaciju. Ljubitelj muzičkih nota na klaviru i flauti, svoj uspjeh pokazao je na polju ekonomije, a muziku svoj hobi, iskoristio je da oformi orkestar uspješnih ekonomista i manadžera. Skromno, bez luksuza i publiciteta na osnivačkom forumu hladnog dvadeset četvrtog januarskog dana 1971. godine, nastao je Ekonomski menadžerski forum.  U svom uvodnom govoru pozvao se na latinsku izreku „Per aspera adastra”, koja je oslikavala njegov način razmišljanja. Danas je put kojim se kreće svijet obavijen maglama, koje se sa planine Jakobshorn spuštaju na Davos.

Пише: dr Nikola Banićević Види све колумне

U gradu Davosu održava se 54. put Svjetski ekonomski forum. Skup svjetskih lidera zamišljen je kao mjesto multilateralne saradnje u cilju rješavanja globalnih ekonomskih i bezbjednosnih pitanja na principima multilateralizma. Ove godine se pred donosiocima odluka nalazi značajan broj izazova, kojima treba odgovoriti putem jedinstvenih stavova u skupu različitih nacionalnih interesa. Dodatni izazov predstavlja izbor novog predsjednika SAD, kao i promjene administracija na prošlogodišnjim izborima u brojnim evropskim državama. Forum je mjesto na kojem se razgovara o međunarodnim bezbjednosnim izazovima. Ove godine ključne teme su ratovi i regionalni sukobi u Ukrajini i na Blikom istoku, transatlantske veze i globalna poreska politika. Svojom ekonomskom, političkom i diplomatskom snagom dominiraju stavovi nove američke administracije, koju predstavlja predsjednik Tramp. Vidljiva je njegova namjera da se rat u Ukraijni okonča. Ukrajinska strana je spremna za pregovore, čeka se još njegov najavljeni susret sa ruskim kolegom. Stavovi predsjednika Trampa ukazuju na dio odgovornosti za rat, koji se seli na Bliski istok.

Cijene nafte na svjetskom tržištu su visoke, što ide u prilog Ruskoj Federaciji, koja od prodaje  crpi neopohodna sredstva za rat. Kada bi zemlje OPEC i Saudijska Arabija snizile cijene, to bi uticalo na znatno smanjenje ratnih sredstava Moskve. U konačnom ovo bi bio korak ka postizanju mira. Predsjednik Tramp želi da se i NR Kina uključi i pomogne u postizanju mira, što je od posebnog značaja. Ovakav stav upućuje na pragmatizam i relapolitiku u međunarodnim odnosima. Ekonomska pitanja dominiraju u odnosima SAD prema EU i NR Kini. Tržišno, ali i geostrateški, SAD pokazuje da želi saradnju sa oba partnera. Parnterstvo sa EU treba da postoji, ali ne po cijenu slabljenja američke privrede, visokim EU carinama na uvoz robe iz SAD.

Posebno interesantno je viđenje funkcionisanja međunarodnih organizacija od strane SAD. Sa ekonomske tačke gledišta države članice treba da izdvajaju 5 % DBP za potrebe NATO. Ovo je teško dostižan cilj, na kojem insistira predsjednik Tramp, jer neke od zemalja su imale problem da obezbijede i dosadašnjih 2 %. Sa ekonomske tačke gledišta razumljiva je konstatacija o potrebi da sve članice izdvajaju jednako. Međutim, treba napraviti ravnotežu između ekonomskih i vrijednosti očuvanja međunarodne bezbjednosti.

Jedan od poznatih savjeta mladim liderima profesora Švab je da „uvijek misle na globalno, ali djeluju lokalno.”

Njegova izreka danas ima poseban značaj. Ne sporeći da je obaveza lidera da štite nacionalne interese, oni moraju uzeti u obzir i one šire, koje ima međunarodna zajednica.