Duško Kovačević

Osvrt

TikTok

Društvene mreže su postale primarni izvor informisanja za mnoge građane, zaključak je istraživanja javnog mnjena o radu medija i nezavisnosti novinara u Crnoj Gori kojeg je na jučerašnjoj konferenciji „Mediji u Crnoj Gori – Dostignuća i izazovi“ predstavio analitičar Miloš Bešić.

Пише: Duško Kovačević Види све колумне

U inostranstvu su popularnost i uticaj društvenih mreža još snažniji i protegnutiji, pa bez ustezanja možemo reći da živimo u dobu njihove totalne dominacije. Svijet je premrežen Fejsbuk, Instagram, X, TikTok, Jutjub i ostalim aplikacijama, baš kao u čuvenoj Borhesovoj basni u kojoj car želi da napravi idealnu kartu svog carstva, koja na kraju prekrije čitavu imperiju i pod kojom carstvo nestane, zamenjeno apstraktnim duplikatom. To je današnji svijet u okrilju socijalnih mreža, i to možemo ustvrditi bez bojazni da smo magalomanski pretjerali.

Društvene mreže su dospjele u čudesnu četvrtu dimenziju, da je veoma teško anticipirati njihov opseg i prirodu. One su u istom trenutku mjesto najvećih mogućih sloboda i najrigidnijeg zatvora koji nam nameće liniju mišljenja, špijunirajući i kontrolišući naše potrebe i imaginacije. Pogotovo je ljudima poput mene, koji su sazrijevali u dobu klasičnih medija - teško razumijeti taj simulakrum koji je, gle apsurda, stvarniji od životnog naturalizma.

Najznačajniji događaj na planeti, koji je uvijek dobro protrese, a to je dolazak na scenu novog predsjednika najmoćnije sile svijeta, Sjedinjenih Država, u znaku je kineske društvene mreže TikTok! TikTok je glavna tema Trampovih januarskih istupa čak i same inauguracije. Dok u čitavoj priči on nastupa u tandemu sa Ilonom Maskom, vlasnikom društvene mreže X (Twiter)!

Kakve će biti posledice i nus pojave naše visoke tehnološko-komunikacione egzistencije, još uvijek je teško predvidjeti, ali možda i nije, pogotovu u svijetlu pesimistične i toliko citirane rečenice Martina Hajdegera iz mračnog eseja 'Pitanje o tehnici', napisanog daleke 1957: "Suština tehnike nije tehnička"! Iz tehnike progovara nešto staro i arhajsko. I zaista, ovaj današnji trenutak i nije tako nov i iznenadan, on nije iskrsao kao događaj što iskrsava. Veliki zapadni mislioci vizionarski i precizno su ga najavili šezdestih i sedamdesetih godina prošlog vijeka.

Francuski komunistički filozof i ekscentrik Gi Debor je sve potanko objasnio u kultnom rukopisu 'Društvo spektakla', dok će Žan Bodrijar, u knjizi, ako se ne varam, 'Simbolička razmjena i smrt' napisati prekognicijski pasaž: "u ovom postmodernom svijetu, pojedinci bježe od ‘pustinje realnog svijeta, zarad ekstaza hiperrealnosti i novog carstva kompjuterskog, medijskog i tehnološkog iskustva".