Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Kolumne

21. 12. 2024. 07:51 >> 07:51
Čitaj mi:

osvrt

"Stara dama” i moderni izazovi

U kasno ljeto 1960. godine Žan Mone obilazio je vinograde na svom imanju u selu Bazoches-sur-Guyonne nadomak Pariza. Ova šetnja bila je jedna od mnogih u kojima je tražio inspiraciju za nastavak pisanja svojih „Memoara”.

Umoran od intezivnog državničkog i političkog života, tvorac Evrospke zajednice za ugalj i čelik i utemeljivač ideje o evrospkom jedinstvu, svoje pozne godine provodio je pokušavajući da bogato političko iskustvo pretoči na papir i ostavi ga kao nasledstvo budućim generacijama. Ljubitelj vina i konjaka i strastveni čitalac filozofskih štiva, u svojim memoarima zapisaće rečenicu vanvremenskog značenja.

Ona glasi: „Evropa neće biti stvorena odjednom niti prema jednom planu. Ona će se graditi kroz konkretna dostignuća koja prvo stvaraju solidarnost.“ Rečinica koja je stara 64 godine upravo simbolizuje EU danas, samo što dolazi vrijeme kada će iz bezbjednosnih razloga ona morati definisati jedinstveni plan na polju odbrane.

Zajednička bezbjednosna i odbrambena politika EU dio je šire politike, koja u sebi uključuje i zajedničku spoljnu politiku. Njeni temelji uspostavljeni su po završetku Drugog svjetskog rata potpisivanjem Briselskog sporazuma 1948. godine. Tada je stvoren Zapadnoevrospki savez. Od tog perioda do danas, ova politika prošla je različite faze i oslikavala jedinstvo ali i političke i strateške probleme unutar različitih saveza evropskih država. Ključni događaj koji je dao nadu da se može izgraditi snažna odbrambena struktura EU, bio je Ugovor iz Mastrihta iz 1992. godine.

Njime je definisana današnja Zajednička spoljna i bezbjednosna politika. EU i države članice pojedinačno, danas su suočene sa bezbjednosnim izazovima i rizicima, koje su asimetričnog karaktera. Takođe, na prostoru Evrope i graničnom regionu Bliskog istoka, vode se dva rata. Pored toga jasno se naziru buduće bezbjednosne prijetnje, koje sa sobom nose novi globalni poredak. Ostaje otvoreno pitanje odnosa na relaciji EU – NATO u kontekstu odbrambene arhitekture. Da li formirati sopstvene vojne snage ili i dalje svoju odbranu prepustit NATO sistemu kolektivne bezbjednosti?

Zbog svega navedenog, danas je jedinstvo politike EU u oblasti odbrane na posebnom ispitu. Prvi problem je odnos prema ratu u Ukraijni. Nema jedinstvenog stava država po pitanju vojne pomoći ukraijnskoj vojsci. Pomoć Njemačke i Francuske u vojnoj opremi i tehnologiji je evidentna. Predsjednik Ukraijne dobio je obećanja francuskog predsjednika o nastavku pomoći, uz moguće raspoređivanje francuske vojske, kao doprinos ostvarivanju mira. Sa druge strane Mađarska izražava reserve prema daljem ulaganju novca u opremu za ratne operacije ukraijnske vojske. Prelomna tačka koja može stvoriti jedinstveni stav EU prema ratu u Ukraijni je početak mandata izabranog američkog predsjednika Trampa.

Ukoliko nova američka administracija smanji vojnu pomoć Ukraijni, to će biti signal da i države članice EU preispitaju svoju ulogu i obim pomoći. Tada će se ponovo otvoriti pitanje, potrebe jačanja odbrambene politike EU i stare dileme u odnosu NATO – EU. Takođe i pitanja ekonomske i političke isplativnosti ulaganja u vojsku EU. Stare dileme podstaknute novim bezbjednosnim izazovima, ponovo će na ispit staviti jedinstvo članica EU. Jedno je sigurno, EU i NATO treba da ostanu partneri u euroatlanskoj bezbjednosnoj strukturi, doprinoseći uspostavljanju i održavanju svijetskog mira i bezbjednosti.

NATO kroz princip kolektivne bezbjednosti i programa „Smart defence”, a EU kroz primjenu modela „Pooling and sharing” u opreacijama održavanja mira, sanacije i razvoja kriznih područja.

U Moneovoj rečenici sa početka teksta, ključna riječ je solidarnost. Ona mora ostati imperativ u odnosima između članica EU ali i odnosima između EU i NATO. Samo kolektivnim pristupom i saradnjom moguće je suočiti se sa bezbjednosnim izazovima koje nosi vrijeme pred nama.

Пратите нас на

Коментари0

Остави коментар

Остави коментар

Правила коментарисања садржаја Портала РТЦГВише
Поштујући начело демократичности, као и право грађана да слободно и критички износе мишљење о појавама, процесима, догађајима и личностима, у циљу развијања културе јавног дијалога, на Порталу нијесу дозвољени коментари који вријеђају достојанство личности или садрже пријетње, говор мржње, непровјерене оптужбе, као и расистичке поруке. Нијесу дозвољени ни коментари којима се нарушава национална, вјерска и родна равноправност или подстиче мржња према ЛГБТ популацији. Неће бити објављени ни коментари писани великим словима и обимни "copy/paste" садрзаји књига и публикација.Задржавамо право краћења коментара. Мање

Да бисте коментарисали вијести под вашим именом

Улогујте се