Vlatko Simunović

STAV

Skupa kafa i jeftin život

Prijeti nestašica kafe. Suše u Brazilu i Vijetnamu desetkovale su rod. Loš rod. Loša godina. Miješaju se stvarnost i uspomene. Kafa je lijepa riječ ali u kontekstu deficita i novih cijena znači nešto mučno.

Пише: Vlatko Simunović Види све колумне

Poskupljenja i nestašice kafe kod nas su nekad bili znaci pojeftinjenja života. Prekid lanca snabdijevanja samoposluga i kafeterija kafom bio bi završni udarac za mladu i fragilnu demokratiju koja svakom građaninu garantuje pristup šoljici kafe pod jednakim uslovima. Malom mišu ka` velikim lavu, 1 euro i 80 centi!

KAFA KROZ VRIJEME

Kafa je vjekovima bila dobro čuvana tajna Etiopljana. Slučajan je pronalazak. Pastiri su shvatili da koze koje brste zrnevlje s biljke koja još nije imala ime nakon tog obroka budu neuobičajeno živahne. I oni su počeli da žvaću zrnjevlje. Iskusili su priliv energije.

Da nešto bitno propuštaju prvi su skontali Arapi. Napravili su topli napitak. Stoljećima su skrivali tajnu. Izvoz kafe iz Jemena je bio zabranjen. Nekolicina vještih momaka sa sobom su zrnevlje odnijeli u Indiju. Počeli su da gaje kafu. Kad je stigla do Carigrada s njom su stigle i prve kafane. Tu počinju poblemi.

Dva sultana, Selim II i Murat IV objavili su rat kafi. Okarakterisana je kao đavolji napitak. To se desilo u 17. vijeku. Sto godina kaslije, u Švedskoj su povjerovali da kafa podstiče radikalne forme razmišljanja. Zabranili su kafu i uništili sve džezve, tacne i šoljice u kraljevini.

Sve je to kafa preživjela. Raširila se po svijetu. Oslobađa umora i ljude drži budnim. Ko god je s kafom zaratio on je taj rat izgubio!

VOĆNI DORUČAK

U početku bijaše kafa. Tako bi mogle započeti sve sretne i nesretne ljubavne, porodične, biznis priče.
Kafa je pokretač. Kafa je izvor energije. Čitao sam na nekom promotivnoj stranici proizvođača i distributera da je kafa voće. Taj podatak mijenja predstavu o prehrambenim navikama Crnogoraca, Srba, Bošnjaka, Muslimana i Hrvata u Crnoj Gori. Ako je kafa voće, većina nas dan počinje voćnim doručkom.

STARA DOBRA KATARZA

Ispijanje jutarnje kafe skriva brojne pozitivne aspekte. Vaskrsnuće i psihička preobrazba su prva dva. Uskratiti muškarcu ili ženi jutarnju kafu značilo usmrtiti jedan dio njegove ili njene ličnosti. Ne bilo koji i ne bilo kakav. Centralni dio.

Na putu svog dnevnog ostvarenja, radni čovjek jutro bez kafe doživljava kao nagovještaj moguće katastrofe.
Kafa je generički simbol koji zna dati smisao svakodnevnog odlaska na posao dobrom dijelu državnih službenika i namještenika. Čuvene su kafe pomirenja i kafe povjerenja. Na kafi s kolegama dijele izražene osjećaje zadovoljstva i nezadovoljstva. Zajednički ritual ispijanja kafe na trgovima i pjacetama našeg glavnog grada vam je zadovoljenje potreba koje dokon Šveđanin zadovoljava u pozorištu sa psihološkim težnjama.

Uz kafu muškarci i žene jedne druge uvlače u dijalog. Bez kafe na pauzi izostao bi razvoj radnje u mnogim poslovnim i porodičnim dramama. Ritual ispijanja kafe nije jalovo bavljenje tekućinom . Našim je ljudima nadomjestio sve što su stari Grci otkrili u teatru. Stara dobra katarza koja djeluje na svim nivoima.

Zakonom zagarantovana pauza na poslu božanskog je porijekla. Poslije svake trač partije legije jubitelja kafe očišćene su od nečeg čega se nijesu mogle osloboditi. U pozorištu, dramske situacije su imaginarne. U kafeterijama, za našim stolovima razvijaju se trodimenzionalne psihološke drame bića koja imaju glave, ruke, šake, dlanove koji podržavaju porculanske šolje s tamnom tekućinom. Ta bića mogu piti a da se ne opiju.

Ritual ispijanja kafe je ceremonija očišćenja. U talogu sa dnu i rubova šolja iz kojih su ispili kafu ljudi prepoznaju simbole preko kojih komuniciraju s Bogom ili đavolom. U talogu s dna šolje prepoznaju ko će dobiti novu prilku a ko je svoju propustio.

Kod nas s kafom sve počinje i sve završava. Najavljeno poskupljenje i nestašica uskratiće radne ljude zbiljskih olakšanja duha.

U Crnoj Gori s kafom sve počinje i sve završava. Bez nje ona gubi melodiju i dušu.