Marko Vešović

Ubistvo Ljubiše Mrdaka - zločin bez kazne

Svi optuženi za ubistvo Ljubiše Mrdaka i pljačku pošte u Nikšiću oslobođeni su optužbi, odlučeno je prvostepenom presudom Višeg suda u Podgorici. Ta presuda, kako su kazali advokati za naš portal, još jedan je pokazatelj da je naše pravosuđe neefikasno.

U obrazloženju prvostepene oslobađajuće presude, koja je izrečena juče, sudija Veljko Radovanović je naveo da je sud morao da preuzme ulogu istražnog organa, imajuću u vidu navode optužnice. Smatra da se može govoriti i o propustitima u tužilačkoj istrazi.

“Iz ovakve optužnice ne može utvrditi ni ko je ispalio smrtonosne hitce u sada pokojnog Mrdaka. Na neki način je sudsko vijeće stavljeno pred svršen čin jer je moralo da sudi na osnovu ovakve optužnice. Morao je sud da vodi istragu“, rekao je Radovanović.

Iz Višeg državnog tužilaštva su odbacili njegove navode.

Advokat Veselin Radulović kaže da ovakve presude uvijek ukazuju na to da je crnogorsko pravosuđe neefikasno.

"Ne znam detalje iz spisa ovog predmeta, ali znam da se u praksi veoma često dešava da se istraga ne sprovede na djelotvoran način, zatim da sud olako potvrdi optužnicu nakon takve istrage i da onda na glavnom pretresu sud i stranke sprovode svojevrsnu istragu. Sudiju Radovanovića znam kao časnog i dobrog sudiju, pa vjerujem u njegov stav i tim prije ne bih bio iznenađen da se i u ovom predmetu desilo nešto slično", naveo je Radulović.

Javne međusobne optužbe između suda i tužilaštva nikada nijesu dobre i najčešće pokazuju da stanje nije ni najmanje dobro, ni u sudstvu, ni u tužilaštvu, dodaje.

"Loše istrage koje za rezultat imaju nepotpune optužnice svakako ukazuju na propuste u radu tužilaštva, ali je propust i sudova koji takve optužnice bez djelotvorne kontrole potvrđuju. Na kraju, kritika javnosti u ovakvim slučajevima biva usmjerena tamo gdje joj nema mjesta i osnova, a to je prema sudiji koji mora da sudi na osnovu optužnice koja je rezultat loše i nepotpune istrage i koji na pretresu ne može ispraviti propuste koji su napravljeni ranije", rekao je Radulović.

Advokat Zdravko Begović naglašava da je ovo trenutak kada svi moramo biti vrlo obzirni i obazrivi kada je komentarisanje ove odluke u pitanju.

"Prije svega zbog ostećene porodice Mrdak koja pati i zaslužuje da se utvrdi istina i otkriju učinioci ovog krivičnog djela.

Sa druge strane, krivično vijeće Višeg suda u Podgorici na čelu sa sudijom Veljkom Radovanovićem je nakon sprovedenog dokaznog postupka donijelo odluku koja će svakako biti na provjeri pred Apelacionim sudom, budući da će nezadovoljne strane, tužilac i oštećena porodica izjaviti žalbu. Nije trenutak za bilo kakvo međusobno optuživanje jer će svaka strana u postupku imati priliku da iznese svoje argumente,sud u pisanom otpravku presude razloge zbog kojih je donio oslobađajuću presudu, a tužilastvo i eventualno predstavnik oštećene porodice u žalbi na presudu argumente koji idu u prilog optužnici", kazao je Begović.

Apeluje na sve učesnike u postupku da do pravosnažnog okončanja postupka ostanu dostojanstveni kako bi se u redovnoj proceduri došlo do zakonite odluke.

"Takav odnos zaslužuje oštecena porodica Mrdak, kojoj je u ovim trenucima vrlo teško objasniti da ubice njihovog sina i brata šetaju slobodni, ma ko to bio. Apsolutno sam ubijeđen da će pobijediti Pravda", rekao je Begović.

Optuženicom je bilo predstavljeno da su Mitar Knežević iz Nikšića, Stojan Albijanić, Nemanja Miljković, Petar Zolak, Srđan Svjetlanović, David Banjac i Stefan Regojević, po prethodnom dogovoru i razrađenom planu, uz prijetnju oružjem, od pokojnog Mrdaka, Dragiše Dendića i Igora Ivanovića u oktobru 2021. godine oteli novac namjenjen za isplatu penzija, pri čemu je ubijen Mrdak. Maskirani razbojnici su uz prijetnju oružjem od radnika obezbjeđenja ukrali 423 hiljade eura.

Advokat Nikola Angelovski kaže da iako nije imao uvid u spise predmeta, može reći da da je za dalju demokratizaciju crnogorskog društva potrebno da se konačno završi postupak dekomunizacije koji podrazumijeva raspisivanje državnog referenduma o otvaranju tajnih dosijea civilnih i vojnih obavještajnih službi, lustraciji, vetingu, nezastarijevanju krivičnih djela učinjenih tokom tranzicije i restituciji.

"I da se nakon toga u Skupštini Crne Gore donesu svi potrebni zakoni za koje bi se prethodno donijela odluka na tako održanom državnom referendumu. Smatram da konačno u našem pravosudnom sistemu suđenja koja su kao ova treba da budu otvorena za javnost i da se prenose putem internet video platformi, kao što se to već radi u zemljama regiona, zemljama Evropske unije i Sjedinjenim Američkim Drzavama, a kako bi i stručna i laička javnost stekla utisak ko, kako i na koji način se ponaša i postupa u takvim postupcima koje su od značaja za javnost. Napominjem, da ovo što Crna Gora treba da uradi i koja bi po najavama naših vlasti trebalo da uđe u Evropsku uniju 2028. godine domaći je zadatak koji od nas očekuju naši zapadni partneri", rekao je Angelovski.

Kako kaže, pvo su prije nas već uradili svi narodi Istočne Evrope nakon pada Berlinskog zida i komunizma prije skoro 35 godina.

"A složićemo se da je 35 godina skoro pa polovina ljudskog životnog vijeka, a sadašnja generacija nema pravo na ponavljanje istorijske greške koje su uradile naše prethodne generacije, a koje odmah nakon pada Berlinskog zida nijesu iz njima poznatih razloga imale snage, volje i želje da uđu u potpuni pravni i društveni obračun sa totalitarističkim nasljeđem komunistickog režima na ovim prostorima", kazao je Angelovski.