M.V./A.J.

NAKON JOŠ JEDNOG UBISTVA

Rat klanova nastavljen na najbrutalniji način?

Kriminolog i profesor na Pravnom fakultetu u Podgorici Velimir Rakočević rekao je za Portal RTCG da je najnovije ubistvo na Cetinju pokazalo da je zapanjujuće sa kojom upornošću kriminalci iz zaraćenih tabora sprovode najteža krivicna djela i istrajavaju u svojim kriminalnim namjerama.

Cetinjanin Vasko Lješković ubijen je juče u dvorištu svoje kuće u cetinjskom naselju Bogdanov kraj. 

On je, navodno, bio visokopozicionirani član škaljarskog klana. Lješković je, kako se sumnja ubijen iz snajpera u trenutku kada je izašao u dvorištu svoje kuće.

Rakočević za naš portal kaže da sukob pripadnika dva suprotstavljena klana nije prestao od 2014. godine i trajaće sve dok u potpunosti poravnaju račune u vezi kriminalnih aktivnosti krijumčarenja narkotika.

"Jučerasnje ubistvo je izvršeno sa udaljenosti oko pola kilometra i čak da je policija imala operativna saznanja tečko bi ga mogla spriječiti. Zapanjujuće je sa kojom upornošcu kriminalci iz zaraćenih tabora vrše najteža krivična djela i istrajavaju u svojim kriminalnim namjerama. Brojni pripadnici ovih kriminalnih organizacija su lišeni života, veliki broj je lišen sloboda i od njih oduzeta imovina velike vrijednosti pa i pored toga nema kraja brutalnim likvidacijama na našoj teritoriji i u inostranstvu", kazao je Rakočević. 

Kako je naglasio, ovdje se radi o najtežim oblicima organizovanog kriminaliteta, koji nije moguće u potpunosti iskorijeniti.

"Ali se može efikasno suzbijati i dovesti do nivoa koji ne ugrožava vitalne interese države i građana", rekao je Rakočević.

Rat kotorskih kriminalnih klanova traje od 2014. godine kada je nestalo nekoliko stotina kilograma kokaina u Valensiji, a do sada je u međusobnim likvidacijama život izgubilo više desetina osoba. Ubistva su se događala i u zemljama regiona i EU. 

Kako nam je rekao Ivan Pekić, predsjednik Internacionalne policijske organizacije Crne Gore, sukobi između kriminalnih klanova iz Kotora, poznatih kao "škaljarski" i "kavački" klan, nastavili su se na Cetinju i u drugim djelovima Crne Gore tokom poslednjih nekoliko godina.

"Ovi sukobi su dio šireg kriminalnog rata koji je započeo oko 2014. godine zbog nesuglasica oko krijumčarenja kokaina iz Južne Amerike i kontrole nad kriminalnim aktivnostima u regionu. Na Cetinju je došlo do nekoliko incidenata, koji su povezani sa ovim sukobima. Ubijanja, zasjede, i oružani sukobi često su dio ovog obračuna, iako konkretni događaji variraju. Ove kriminalne grupe koriste visoko organizovane metode, a sukobi su eskalirali u nasilje koje se proteže i izvan granica Crne Gore. Nakon jučerašnjeg ubistva na Cetinju, neizbježno se nameće pitanje – da li je Crna Gora ponovo pred talasom krvavih obračuna kriminalnih klanova? Brutalna likvidacija usred dana podsjeća na crne godine kada su sukobi organizovanih kriminalnih grupa potresali crnogorske gradove, a građani strahovali za svoju bezbjednost. Iako nadležne institucije kontinuirano tvrde da su klanovi oslabljeni, ovakvi događaji ukazuju na to da su njihovi sukobi daleko od završenih", rekao je Pekić.  Obračuni klanova, dodaje, čiji korijeni sežu duboko u mreže krijumčarenja droge i organizovanog kriminala, u prošlosti su dovodili do brojnih žrtava, a Cetinje je danas ponovo postalo poprište nasilja.

"Iako je još rano govoriti o detaljima motiva današnjeg ubistva, sve ukazuje na to da je riječ o nastavku osvete i sukoba kriminalnih klanova, što dodatno zabrinjava građane Crne Gore. Pitanje koje se sada postavlja nije samo kada će se ovakvi sukobi okončati, već i kolika je stvarna moć klanova koji, čini se, još uvijek drže gradove u strahu. Ubistvo na Cetinju svakako budi zabrinutost u vezi s bezbjednosnom situacijom u Crnoj Gori. Mnogi se pitaju da li ovo ukazuje na povratak nasilja među kriminalnim klanovima. Ako se situacija nastavi sličnim tokom, moglo bi doći do eskalacije sukoba izmedju klanova, što bi dodatno destabilizovalo već ranjavu bezbjednosnu situaciju. Važno je pratiti razvoj događaja i reakcije državnih institucija, kako bi se stekao jasniji uvid u moguće posledice", ocijenio je Pekić. 

Vraćanje ratova klanova na ulice crnogorskih gradova potencijalno će dodatno opteretiti bezbjednosne institucije, koje već godinama vode borbu protiv organizovanog kriminala, mišljenja je.

"Međutim, jučerašnji događaj otvara i širu društvenu raspravu – da li je moguće trajno razbiti ove kriminalne klanove, ili će se Crna Gora i dalje povremeno suočavati s nasiljem, koje potresa ne samo bezbjednosni sistem, već i samo tkivo društva. Vlasti su pokušale da obuzdaju ove sukobe učestalim hapšenjima i operacijama protiv šefova klanova, ali sukobi povremeno izbijaju uprkos tim naporima. Politička reagovanja nakon nastavka sukoba između kriminalnih klanova na Cetinju mogu dodatno destabilizovati bezbjednosnu situaciju u Crnoj Gori. Rat klanova već stvara napetosti, strah i nesigurnost među građanima, posebno u oblastima gdje se ti sukobi direktno dešavaju. Kada se političari uključe u javne rasprave i optuživanja, fokus sa rješavanja problema suzbijanja teškog organizovanog kriminala, može da se pomjeri ka političkoj polarizaciji", kazao je Pekić.

Svakako, ukazuje, političari svojim neslaganjima mogu oslabiti povjerenje građana u državne institucije, uključujući policiju i pravosuđe, koji su ključni za održavanje mira i bezbjednosti u Crnoj Gori.

"Ako političari koriste ove situacije za skupljanje političkih poena za predstojeće izbore, umjesto za pronalaženje rješenja, postoji rizik da se dodatno produbi društvena podjela, što može otežati borbu protiv organizovanog kriminala, visoke korupcije i umanjiti efikasnost rada državnih službi, koje su nosioci u borbi protiv kriminala. U ovom momentu bi političari ishitrenim smjenama i rezovima u Upravi policije i Ministarstvu unutrašnjih poslova, napravili nesagledive posledice po same bezbjednosne institucije. Kao stručnjak za oblast bezbjednosti nijesam za rušenje cjelokupnog bezbjednosnog sistema, već sam zagovornik korjenitih promjena, kroz analizu postojećeg stanja i unaprjeđenje istog. Ova politička neslaganja mogu takođe poslati signal klanovima da je država podijeljena i ranjiva, što bi moglo ohrabriti nastavak kriminalnih aktivnosti. Umjesto toga, potrebna je politička i institucionalna stabilnost, te saradnja između različitih strana, kako bi se na efikasan način suočili sa bezbjednosnim izazovima", zaključio je Pekić.