Marko Vešović

IZ STRATEGIJE VLADE

Zbog visoke korupcije šteta više od deset miliona eura

Efikasna saradnja Specijalnog državnog tužilaštva i Uprave policije rezultirala je gonjenjem ili hapšenjem značajnog broja nosilaca važnih funkcija u državnim organima i privrednim društvima, uključujući i veliki broj javnih funkcionera zbog počinjenih djela korupcije ili organizovanog kriminala. To se navodi u Strategiji za borbu protiv korupcije 2024-2028. godine, koju je usvojila Vlada. 

Kako se navodi, među uhapšenima su i bivša predsjednica Vrhovnog suda, bivši predsjednik Privrednog suda, specijalni državni tužilac, bivši glavni specijalni državni tužilac, dva bivša direktora Uprave policije i dva bivša pomoćnika direktora Uprave policije, bivši ministar odbrane i predsjednik Vladine komisije za stambena pitanja (kao i članovi ove komisije), bivši ministar poljoprivrede, predsjednik opštine Budva i bivši direktor Uprave prihoda i carina. 

Kako se navodi, uhapšeni su i članovi Upravnog odbora preduzeća "Plantaže", službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost, bivši direktor javnog preduzeća "Putevi", i odgovorna lica u preduzeću "Fond za zaštitu životne sredine", direktor Agencije za sprečavanje korupcije, te biznismen i predsjednik Atlas grupe.

"Takođe, pokrenuto je nekoliko istraga protiv policajaca na različitim službenim pozicijama. U tom kontekstu, važno je napomenuti da je pred Višim sudom u Podgorici izrečena prvostepena presuda u kojoj je specijalni tužilac proglašen krivim i osuđen na sedam mjeseci zatvora zbog krivičnog djela zloupotrebe položaja", piše u tekstu Strategije. 

Kako se naglašava, u 2022. godini otkriveno je i nadležnim tužiocima procesuirano duplo više koruptivnih krivičnih djela u odnosu na 2021. godinu.

"Ukupna materijalna šteta prouzrokovana ovim krivičnim djelima iznosi 10.522.364 eura (2021 - 141.140.467) i enormno je manja u odnosu na uporedni period. Za razliku od 2021. godine, veći broj slučajeva korupcije je otkriven u privatnom u odnosu na javni sektor, pa je i broj procesuiranih lica iz javnog sektora značajno manji (55,8%), a samim tim i broj javnih funkcionera (2022 – četiri javna funkcionera; 2021 – 17 javnih funkcionera). U 2022. godini Specijalno državno tužilaštvo je za krivična djela visoke korupcije podnijeto 230 optužnih akata. U izvještajnoj godini, iz nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva pokrenute su finansijske istrage u 12 predmeta protiv 110 fizičkih i četiri pravna lica i naredba o proširenju finansijske istrage u jednom predmetu protiv sedam fizičkih lica", ocjenjuje se u tekstu Strategije.

Radi očuvanja imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću i radi mogućeg naknadnog oduzimanja imovinske koristi, Specijalno državno tužilaštvo je podnijelo Višem sudu u Podgorici predlog za određivanje privremenih mjera obezbjeđenja zabrane raspolaganja i korišćenja pokretne i nepokretne imovine u pet predmeta i tri predloga za privremenu obustavu izvršenja novčane transakcije.

"Što se tiče Specijalnog odjeljenja pri Višem sudu u Podgorici, koji sudi predmete organizovanog kriminala, korupcije i ratnih zločina, ukupno je u radu u 2022. godini bilo 150 predmeta, riješeno je 30 predmeta, ostalo neriješeno 120, odnosno 80 odsto", ukazuje se u tekstu strategije.

Na nivou sudova za prekršaje riješene predmete iz oblasti Zakona o sprječavanju korupcije u 2022. godini čini 895 predmeta ili 2,22% od ukupnog broja zahtjeva, dodaje se.

"Crna Gora se nije pozabavila problemom nepotpunog i nedovoljno digitalizovanog katastra zemljišta, što otežava sprovođenje finansijskih istraga, oduzimanje imovine i sprovođenje internih kazni. Centralizovana baza podataka o slučajevima organizovanog kriminala i korupcije, koja sadrži podatke prikupljene od svih relevantnih organa, potrebna je za potrebe izvještavanja, praćenja i kreiranja politike", piše u dokumentu.       

U 2022. godini, Kancelarija za povraćaj imovine (ARO) primila je od partnera iz inostranstva 44 zahtjeva za identifikaciju imovine stečene u Crnoj Gori, a koja je stečena kriminalnom djelatnošću, koja uključuje provjere 330 fizičkih lica i 16 pravnih lica, naglašeno je.

"Broj zahtjeva iz Crne Gore stranim partnerima preko Kancelarije za povraćaj imovine porastao je sa 7 na 16 u odnosu na 2021. godinu, podstaknut radom novoformirane jedinice za privredni kriminal od septembra 2022. godine. Ovim zahtjevima su provjerene 64 osobe (pripadnici organizovanih kriminalnih grupa) i 16 pravnih lica. Međutim, nepotpun katastar zemljišta ograničava obim finansijskih istraga i oduzimanja imovine", konstatovano je u dokumentu.

U oblasti šverca duvana, u maju 2022. godine stupila je na snagu zabrana skladištenja duvanskih proizvoda u slobodnoj zoni Luke Bar, koju je odredila Uprava carina, piše u tekstu.

"To je dovelo do zapljene do tada neviđenog broja cigareta, koje su vlasnici ostavili u tim skladištima. Tokom cijele godine dešavale su se i druge značajne zaplijene. Procijenjena količina od 1.500 tona (ili 13 kubnih metara) cigareta je uskladištena u Baru i čeka na uništenje. Velike količine cigareta nestale su iz skladišta prije stupanja na snagu zabrane. Suspendovano je ukupno sedam carinika koji rade u slobodnoj zoni. Prevoz dva kamiona sa cigaretama do objekta za uništavanje u Nikšiću u septembru 2022. godine okončan je nestankom jednog od dva kamiona, iako je prevoz organizovala Uprava carina i uz pratnju lokalne policije", istaknuto je.

Nestali kamion, sa pošiljkom cigareta u vrijednosti od deset miliona eura, na kraju je pronašlo Specijalno tužilaštvo u blizini Podgorice, a
došlo je do još hapšenja carinika, uključujući i tada direktora Uprave za prihode i carine u decembru 2022. godine.

"Specijalno tužilaštvo je 2022. godine pokrenulo dvije nove istrage o švercu duvana protiv šest osoba. U oba slučaja pokrenute su paralelne finansijske istrage. Policija je radila i na brojnim slučajevima manjeg obima i osnovnim tužilaštvima podnijela 35 prijava za šverc duvana. Međutim, nije bilo nijedne pravosnažne sudske odluke o švercu duvana tokom 2022. godine", upozorava se u dokumentu Vlade.