M.V. [ Portal RTCG ]

ČESTA ODLAGANJA KONTROLE OPTUŽNICE

Advokati ne znaju šta tužilaštvo zna

Česta odlaganja kontrole optužnice usporavaju neke od najvažnijih procesa u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije a advokati smatraju da im sud optužnicu sa pozivom za ročište dostavlja u jako kratkom roku u odnosu na vrijeme zakazivanja ročišta za potvrđivanje pa odbrana često objektivno ne može ni da pročita dokazni materijal a kamoli da se detaljnije upozna sa njim. S druge strane, u sudovima tvrde da advokati ništa ne rade da prije tih termina traže dokaze i da je odlaganje njihova odgovornost, često sračunata s ciljem da se proces opstruira.

Kako za naš portal ističe advokat Dalibor Kavarić, česta odlaganja kontrole optužnice nijesu proizvod bilo kakve osmišljene opstrukcije advokata, već objektivnih okolnosti koje su prouzrokovane nemogućnošću advokata da se pripreme za veoma ozbiljne i obimne predmete iz oblasti organizovanog kriminala.

"Naime, slučajevi odlaganja (poput nedavno u vezi prdmeta protiv Veselina Veljovića) dešavaju se u postupcima u kojima advokati postupaju po optužnicama Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalizovanog odjeljenja Višega suda za organizovani kriminal. Radi se o veoma kompleksnim predmetima sa veoma visokim zaprijećenim kaznama, i o veoma zahtjevnim predmetima, od po nekoliko stotina do po nekoliko hiljada stranica dokaznoga materijala koji prati optužnice. Uzrok problema odlaganja se u dobrom dijelu nalazi i u postupanju državnog tužilaštva, jer je tužilaštvo po Zakoniku o krivičnom postupku u obavezi da odbrani omogući uvid i kopiranje dokaza još u fazi istrage, odnosno nakon donošenja naredbe o sporovođenju istrage", kazao je Kavarić.

Kako upozorava, to se u praksi ne dešava jer tužilaštvo zloupotrebljava jednu odredbu procesnog zakona. 

"Koja propisuje da tužilaštvo može izuzetno odbiti zahtjev odbrane za kopiranje spisa, ukoliko je to u interesu istrage. Ova, izuzetna procesna situacija, koja je u praksi morala biti sporadična i izuzetna, u stvari je postala pravilo i prvi momenat u kome odbrana može dobiti spise i mogućnost da se upozna sa njima je nakon podizanja optužnice, odnosno nakon njene predaje sudu od strane tužilaštva. A uz to, u praksi Višeg suda je da optužnicu sa pozivom za ročište sud advokatima dostavi u jako kratkom roku u odnosu na vrijeme zakazivanja ročišta za potvrđivanje optužnice, radi čega je odbrana u objektivnoj nemogućnosti, čak ni da pročita dokazni materijal a kamoli da se detaljnije upozna sa njim i da ga analizira", ocjenjuje Kavarić.

Po njegovom sudu, većina advokata ozbiljno pristupa pripremi za ročište za potvrđivanje optužnice, i zbog tih razloga ne žele da nespremni svojim prisustvom daju legitimitet potvrđivanju optužnice kao procesnoj radnji, kojoj u praksi sud uglavnom postupa krajnje površno i paušalno. 

"Uglavnom potvrđujući ogroman broj optužnica i pored krupnih, procesnih argumenata koji idu u prilog zaključku da takve optužnice ne bi smjele proći formalnu provjeru i zatrpavati ionako malobrojna krivična vijeća i blokirati efikasan rad suda, što je sa druge strane prouzrokovalo probleme sa dužninom trajanja istrage, trajanjem pritvora ali i dužinom krivičnih postupaka koje u nekim slučajevima traju duže nego što bi trajala i najstrožija kazna koja bi se mogla izreći za krivično djelo za koje se sudi. Ukratko, razloge za odlaganje ročišta bi prije nego kod avokata trebalo tažiti kod tužilaštva i kod suda, i u neadekvatnoj organizaciji od tužilaca i sudija kada je u pitanju momenat kada treba dozvoliti kopiranje spisa i vremena zakazivanja ročišta", upozorava Kavarić.

U pitanju su, navodi, termini kada je, prema razumnim kriterijumima, moguće doći spreman za zahtjevnu odbranu klijenta, kako ne bi nastupile štetne posljedice po njegova prava, s obzirom da se u većini slučajeva radi o licima čija su prava na slobodu kretanja već ograničena time što se nalaze u pritvoru. 

Podsjetmo, nedavno je odložena kontrola optužnice u predmetu protiv bivšeg direktora policije Veselina Veljovića za 15. mart. Pet advokata je prije ročišta tražilo odlaganje jer nijesu dobili kopirane spise, te zbog nedovoljne pripreme za ročište. Isto je sa predmetima "Stanovi", ubistvo Miodraga Kruščića, predmet vezan za bivšeg policajca Jugoslava Raičevića.... 

Kako je rekao za naš portal advokat Veselin Radulović, odlaganje ročišta za kontrolu optužnice, ali i ročišta glavnog pretresa, česta su pojava pred crnogorskim sudovima.

"Razlozi za odlaganja su brojni, pa nekada imamo slučaj, kao u predmetu vezano za Veljovića, da sud ili tužilaštvo ne dostavile blagovremeno spise predmeta odbrani i onda se svakako to odlaganje ne može pripisati u krivicu odbrani i advokatima. Sa druge strane, nijesu rijetki ni slučajevi kada se ročišta odlažu zbog opstrukcije odbrane, odnosno okrivljenih i njihovih branilaca. Mislim da se u praksi ne poštuju dovoljno odredbe zakona koje treba da obezbijede poštovanje procesne discipline i prava na suđenje u razumnom roku. Možda je potrebno i izmijeniti zakon koji će propisati strože sankcije za sve aktere postupka koji ne poštuju procesnu disciplinu i koji uzrokuju neopravdana odlaganja, ali ključno je da se propisi u tom segmentu poštuju", kazao je Radulović.

Trenutno, kako tvrdi, imamo neprihvatljivu praksu da se ročišta u najvažnijim predmetima odlažu više puta, da ne postoji odgovornost za to ni na strani suda, ali ni na strani stranaka u postupku, što sve zajedno doprinosi utisku i sumnjama da se to radi na jedan osmišljen i organizovan način.

"Ako su te sumnje opravdane, onda na djelu imamo ozbiljnu korupciju u pravosuđu čiji akteri su djelovi i sudstva, i tužilaštva, i advokature. Lično mislim da je ipak ključna odgovornost na strani suda jer bi sud trebalo, a i morao bi, da primjenjuje zakon, pa i u dijelu koji treba da obezbijedi poštovanje procesne discipline, odnosno sankcionisanja svih zloupotreba", kazao je Radulović.