[ M.V. ]

PODACI ORGANIZACIJE GI-TOC

CG državljani za četiri godine bili umiješani u šverc 30 tona kokaina

Crna Gora treba da se pozabavi problemom šverca narkotika i uključenosti crnogorskih mornara u te radnje jer je to važno za ugled pomoraca, države i njene ponosne pomorske tradicije, smatraju u Globalnoj inicijativi za borbu protiv organizovanog kriminala (GI-TOC). U novom tekstu ova organizacija ukazuje na rastući fenomen - zašto je toliko mladih ljudi iz Crne Gore uključeno u kriminal, posebno kao mornari.

Kako se navodi u članku, Crna Gora je mala država sa svega 621.000 stanovnika, ipak, nesrazmjerno veliki broj crnogorskih mornara je uhapšen zbog šverca droge. Navodi se i konkretan podatak: od 2017. godine do 2021. godine, policija je zaplijenila preko 30 tona kokaina širom svijeta u slučajevima u kojima su umiješani kriminalci iz Crne Gore. 

U aprilu 2022. godine, dva crnogorska mornara uhapšena su kod obale Zelenortskih ostrva kao dio posade koja je švercovala pet tona kokaina iz Brazila.

Jedna od najvećih zapljena u SAD

Zašto je toliko mladića iz ove zemlje uključeno u kriminal, posebno kao mornari? Ovo je pitanje koje je Mićan Andrijašević iz organizacije civilnog društva Juventas krenuo da istražuje 2021. godine, uz podršku GI-TOC Fonda za otpornost. Njegovi nalazi su objavljeni u julu 2022.

Crna Gora, smještena na Jadranskom moru, ima niz zaliva i luka, kao i marine i luku Bar. Takođe ima ponosnu pomorsku istoriju.

No, navodi se, crnogorski pomorci su dobili sumnjivije odličje: nezvanično su stavljeni na crnu listu svjetske kompanije MSC nakon niza akcije protiv šverca narkotika kojima su bili obuhvaćeni crnogorski mornari.

"Ovo je uključivalo jednu od najvećih zapljena kokaina u istoriji SAD, kada je skoro 20 tona otkriveno na brodu u Filadelfiji u junu 2019. godine", navodi se u tekstu.

Šverc može varirati od nekoliko kilograma do nekoliko tona

Neki od mornara rade na kontejnerskim brodovima, ističe se, dok su drugi dio posada jahti ili ribarskih čamaca. Šverc može varirati od nekoliko kilograma do nekoliko tona.

"Male količine mogu biti sakrivene od pojedinačnih mornara na palubi, dok veće količine uključuju viši stepen sofisticiranosti i više ljudi, uključujući čak i kapetana. U nekim slučajevima, mornari mogu ukrcati drogu sa malih brodova sa obale ili bacati kese napunjene drogom sa GPRS lokatorom u more kada se približavaju obali. Oni takođe mogu da sakriju drogu negdje na brodu, na primjer tako što otvore kontejner, sakriju kokain unutra i ponovo ga zatvore lažnim pečatom", piše u članku GI-TOC. 

Istaknuto je da dok su kriminalci sa Zapadnog Balkana početkom 1990-ih otišli ​​u inostranstvo, mnogi mladići iz Crne Gore otišli ​​na more.

"Neki su putovali rutama koje su korišćene za šverc kokaina iz Latinske Amerike u Evropu. Kako su kriminalne grupe sa Zapadnog Balkana postajale sve aktivnije u dogovaranju ovakvih poslova, crnogorski mornari su bili na pravom mjestu u pravo vrijeme da pomognu da se takve isporuke olakšaju. Druge su regrutovali sunarodnici (ili iz drugih zemalja jugoistočne Evrope) koji su bili na višem nivou kriminala", piše u članku.

"Visoka zarada je dobar mamac za uključivanje mladih mornara"

Trgovina drogom može biti veoma unosan posao, procjenjuju.

"Na primjer, Ministarstvo pravde SAD ukazalo je da bi jedan od osuđenih crnogorskih mornara na brodu u Filadelfiji sa 11 godina radnog iskustva i godišnjom platom od 108.000 dolara mogao da zaradi milion dolara za omogućavanje operacije šverca, dok su njegovi saučesnici na brodu mogli zaraditi od 50.000 do 60.000 dolara. Prema Andrijaševiću, visoka zarada je dobar mamac za uključivanje mladih mornara", ističe se u tekstu. 

Čini se da je zastupljenost crnogorskih pomoraca uključenih u nedozvoljene aktivnosti dobro poznata u društvu. Prema anketi među srednjoškolacima, sprovedenoj decembra 2021. godine u Crnoj Gori, 41 odsto ispitanika u Kotoru (gdje postoji pomorski fakultet) reklo je da poznaje bar jednog pomorca koji se bavi trgovinom drogom, dok je 47 odsto reklo da bi ne prijavili slučaj nedozvoljene trgovine drogom.

"Trgovina drogom šteti reputaciji većine građana koji poštuju zakon"

Uz to, 92 odsto ispitanih studenata smatra da je pogrešno koristiti oružje ili silu da bi od drugih uzeli novac ili drugu robu, dok 85 dsto smatra da je pogrešno preprodavati drogu.

"Dok je trgovina drogom unosna za neke crnogorske pomorce, ona šteti reputaciji većine građana koji poštuju zakon i koji se često unaprijed smatraju krivim. Kao rezultat toga, oni mogu imati problema da nađu posao u nekim kompanijama. Što se prije crnogorske vlasti pozabave ovim pitanjem, to će biti bolje za ugled pomoraca, države i njene ponosne pomorske tradicije", piše u članku.