Mi.M.

Raseljeni još bez državljanstva; Jovanović: Ispraviti nepravdu

Ni nakon pet godina promjene vlasti, raseljeni iz bivših jugoslovenskih republika i sa Kosova u Crnoj Gori i dalje su bez osnovnih prava. Odluka bivšeg režima Mila Đukanovića iz 2008. godine kojom im je zakonit boravak proglašen nezakonitim, čime su izgubili pravo na državljanstvo, nikada nije ispravljena. Diskriminatorska praksa se nastavlja, a stotine ljudi i dalje čekaju na pravdu i ravnopravan status.

Na to ukazuje predsjednik Saveza udruženja raseljenih i izbjeglih u Crnoj Gori Milenko Jovanović za Portal Radio-televizije Crne Gore ističući da za bivšu vlast, raseljeni nisu bili ljudi, već glasačko tijelo koje treba spriječiti.

Kaže da su mu to i potvrdili i pojedini ministri iz perioda bivše vlasti uz opaske da državljanstvo neće biti dato, jer bi glasali za srpske stranke. Dakle, problem je bio isključivo politički, a ne pravni, smatra Jovanović.

U formalno-pravnom smislu, navodi Jovanović, kategorija stanovnika sa statusom interno raseljenih i raseljenih lica sa prostora bivših jugoslovenskih republika i Kosova ne postoji od 2011. godine.

Tada im je, kako je naveo, dodijeljen status stranaca sa stalnim ili privremenim boravkom — što je, ističe Jovanović, bio vrhunac institucionalne diskriminacije i moralnog sunovrata tadašnje vlasti prema jednoj od najranjivijih i već obespravljenih društvenih grupa.

"Da ironija bude potpuna, više od 90% ljudi u tom statusu su u najdalje drugom koljenu potomci crnogorskih državljana. Prije promjene zakonskog okvira, u Crnoj Gori je živjelo oko 11.000 prognanih osoba iz bivših republika SFRJ i sa Kosova i Metohije", kaže Jovanović.

Smatra da odgovornost za institucionalnu diskriminaciju raseljenih lica isključivo leži na režimu Mila Đukanovića, koji je, kako naglašava Jovanović, godinama sprovodio sistemsku diskriminaciju prema sopstvenom narodu — sa Kosova i iz BiH i Hrvatske.

"Najgori tretman imali oni koji su porijeklom iz Crne Gore"

Paradoksalno je da su, kako navodi, najgori tretman imali oni koji su porijeklom iz Crne Gore, režim ih nije doživljavao kao ljude u nevolji, već kao politički problem koji treba neutralisati.

Time im je, kako je naveo, praktično, oduzeto pravo na sticanje državljanstva, jer je član 8. Zakona o crnogorskom državljanstvu jasno propisivao potrebu za zakonitim boravkom od deset godina.

"Umjesto da ispravi nepravdu, država je dodatno sankcionisala žrtve, dok su ovdje prisutne međunarodne misije koje se navodno bore za ljudska prava — ćutale", istakao je Jovanović.

On kaže da je razočaravajuće što i aktuelna vlast do danas nije pokazala ni minimum volje da ispravi ovu nepravdu.

"Mnogi su umrli čekajući pravdu, a broj onih koji je neće dočekati — raste. Država mora bez odlaganja omogućiti da svi koji su do promjene statusa bili raseljeni, dobiju crnogorsko državljanstvo bezuslovno. Pod tim „bezuslovno“ podrazumijevam i to da im se ne smije tražiti da se odreknu državljanstva države iz koje su protjerani", naglašava Jovanović.

Odricanje od matičnog državljanstva, nastavak diskriminatorske politike

Odricanje od matičnog državljanstva, kako ističe, bi bio nastavak iste diskriminatorske politike, jer, kako navodi, mnogi raseljeni imaju stečena prava i imovinu u državama u kojima su rođeni, a odricanje bi ih, smatra Jovanović, ugrozilo i dodatno obespravilo.

Raseljeni i izbjegli i dalje imaju osnovne životne probleme u crnogorskom društvu, a promjenom vlasti 2020. godine, promijenilo se samo to što, kako navodi, više ne postoji političko-bezbjednosna represija pod kojom smo živjeli.

"Ništa se nije poboljšalo. Raseljeni i dalje nemaju pravo da rade u državnim institucijama i javnom sektoru, osim u prosvjeti. Taj izuzetak se dogodio isključivo zahvaljujući tadašnjoj poslanici SNP-a Snežani Jonici, koja se kroz predloge zakonskih inicijativa izborila za zapošljavanje stranaca sa stalnim boravkom u obrazovanju, na čemu smo joj zahvalni", rekao je Jovanović.

U svim drugim sektorima, kako je naveo, raseljeni su prepušteni privatnom tržištu, gdje, prednost uvijek ima domicilno stanovništvo, te se diskriminacija nastavlja u kontinuitetu.

Jovanović ističe da su prava raseljenih lica iz oblasti socijalnog i zdravstvenog osiguranja i dalje ograničena, te da se njihov status nije pomjerio ni za milimetar, zbog čega ih Crna Gora i dalje tretira kao građane drugog reda.

Državljanstvo čekala 26 godina

Crna Gora je jedna od rijetkih država koja zahtijeva odricanje od prethodnog državljanstva. Za Portal RTCG, državljanka Srbije, koja je nakon 26 godina života u Crnoj Gori stekla crnogorsko državljanstvo, kaže da joj je odricanje od državljanstva koje je dobila rođenjem bilo emotivno teško.

"Moja procedura otpisa iz matične države osim što mi je predstavljala nelagodnost i osjećaj poniženosti, trajala je skoro sedam mjeseci", rekla je ona.

Kaže da je u Crnu Goru došla kada je imala pet mjeseci, da je završila osnovnu, srednju školu i fakultet. Radi i plaća porez državi, a oduvijek se osjećala diskriminisano zbog 'golgote' kroz koju je prolazila u proceduri dobijanja državljanstva, dodajući da je u zgradu MUP-a tzv "Limneci" nosila i račune za struju na uvid.

Rješavanje pitanja crnogorskog državljanstva, prema Jovanoviću, zavisi isključivo od političke volje, te je neophodno da vlast jasno definiše i pojednostavi procedure kako bi raseljena lica konačno dobila svoja prava.

Posebno ističe ulogu predsjednika Skupštine Andrije Mandića, za koga vjeruje da će predložiti model bezuslovnog sticanja državljanstva za žrtve diskriminacije.

„Ne tražimo privilegije, već pravo da budemo ravnopravni građani. Što prije se problem riješi, manja će biti šteta i za državu i za ljude“, navode.

On navodi da kontinuirano ima komunikaciju sa predstavnicima nove vlasti i MUP-a u vezi sa problemom državljanstva za raseljena i izbjegla lica, te da postoji razumijevanje kod značajnog broja članova parlamentarne većine i izvršne vlasti.

Očekuje da će ti ljudi još snažnije zastupati ovu temu i uticati na one koji imaju rezerve, kako bi se postigao zajednički, jasan stav i donijela konkretna odluka o bezuslovnom priznavanju državljanstva Crne Gore za raseljena i izbjegla lica.

"Očekujemo da se konačno oglase i premijer Spajić i predsjednik Milatović i jasno stanu iza potrebe da se ovaj problem riješi. Vjerujem da je trenutak blizu, i da više neće biti odugovlačenja. Strpljenja smo imali previše, a nastavak diskriminacije – sa novim izgovorima – više ne bi imao nikakvog opravdanja", poručio je Jovanović.

Crna Gora je jedna od rijetkih država koja ne dozvoljava dvojno državljanstvo 

Iz MUP-a su za Portal RTCG saopštili da se na dan 28. aprila 2025. godine u obradi nalazi 1.536 zahtjeva za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom. Naveli su da najviše zahtjeva za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom podnose lica koja su prilikom podnošenja zahtjeva imala državljanstvo Republike Srbije, zatim Bosne i Hercegovine, Republike Kosovo, Republike Albanije i Ruske Federacije.

Na pitanje zašto je odricanje od prethodnog, tzv. matičnog državljanstva, jedan od uslova za dobijanje crnogorskog državljanstva, s obzirom na to da mnoge zemlje danas dozvoljavaju dvojno državljanstvo iz MUP-a smo dobili odgovor da da Crna Gora, kao i druge države, ima pravo da propiše svoja pravila o državljanstvu.

"Odredom člana 3 Evropske konvencije o državljanstvu od 06.11.1997.godine, koju je Crna Gora ratifikovala 2010. godine, propisano je da svaka država treba da odredi po svom vlastitom pravu, ko su njeni državljani. Znači, u skladu sa principom suverenog prava svake države, Zakon o crnogorskom državljanstvu  uređuje sticanje crnogorskog državljanstva prijemom", naveli su u saopštenju. 

Ukazuju da Zakon o crnogorskom državljanstvu za prijem u crnogorsko državljanstvo kao jedan od uslova propisuje da lice ima otpust iz dotadašnjeg državljanstva, te da to ne dovodi do gubitka državljanstva bez zamjene (apatridije).

"Član 9 Zakona o crnogorskom državljanstvu propisuje izdavanje garantnog akta za prijem u crnogorsko državljanstvo, a koji je potreban radi dobijanja otpusta iz državljanstva druge države, jer država, saglasno članu 15 Evropske konvencije o državljanstvu, ima pravo da svojim zakonom odredi da sticanje ili zadržavanje njenog državljanstva uslovi gubitkom drugog državljanstva. Primjena ove odredbe ne stvara slučajeve apatridije", istakli su u saopštenju.

Navode da dvojno državljanstvo može biti priznato ako postoji međunarodni ugovor

"Napominjemo da do danas, Crna Gora ni sa jednom državom nije zaključila međunarodne ugovore ili sporazume na osnovu kojih se može ustanoviti dvojno državljanstvo", naveli su iz MUP-a.

Takođe MUP, kako su saopštili ne raspolaže tačnim podacima, koliko se lica prilikom sticanja crnogorskog državljanstva prijemom, moralo otpustiti iz državljanstva države čije je državljanstvo imalo. 

I bez otpusta do crnogorskog državljanstva – pod ovim uslovima

Iz MUP-a kažu da shodno članu 10, 11 i 12 Zakona o crnogorskom državljanstvu, propisano je da lice i bez otpusta može steći crnogorsko državljanstvo prijemom, pod sljedećim, uslovima:

• ako je crnogorski iseljenik i član njegove porodice do trećeg stepena srodstva u pravoj liniji, može steći crnogorsko državljanstvo prijemom ako zakonito i neprekidno boravi u Crnoj Gori najmanje dvije godine i ispunjava uslove iz člana 8 stav 1 tač. 1, 4, 5, 7 i 8 Zakona o crnogorskom državljanstvu (čl. 10 st.1);
• zatim osoba koja je u braku sa crnogorskim državljaninom najmanje tri godine i zakonito i neprekidno boravi u Crnoj Gori najmanje pet godina prije podnošenja zahtjeva za prijem u  crnogorsko državljanstvo, može steći crnogorsko državljanstvo prijemom ako ispunjava ostale uslove iz člana 8 stav 1 tač. 1, 4, 5 i 7 ovog zakona.
• lice čiji prijem u crnogorsko državljanstvo je od posebnog značaja za državni, naučni, privredni, kulturni, ekonomski, sportski i drugi interes Crne Gore može, izuzetno, steći crnogorsko državljanstvo prijemom i ako ne ispunjava uslove iz člana 8 ovog zakona (čl.12 st.1).

"Važno je istaći da je Ustavnim zakonom za sprovođenje Ustava Crne Gore, članom 12 stav 1 propisano da svaki građanin Crne Gore koji je, pored crnogorskog državljanstva, na dan 3. juna 2006. godine imao i državljanstvo neke druge države, ima pravo da zadrži i crnogorsko državljanstvo", dodali su u saoptenju.

Komentarišući pitanje postoje li planovi ili inicijative za izmjenu Zakona o državljanstvu koji bi omogućili dvojno državljanstvo većem broju ljudi, posebno raseljenim i izbjeglim licima iz regiona, iz MUP-a su odgovorili da važeći Zakon o crnogorskom državljanstvu u članu 18 predviđa mogućnost sticanja dvojnog državljanstva na osnovu zaključenih i ratifikovanih međunarodnih ugovora ili sporazuma koje zaključi država Crna Gora sa drugim državama, pod uslovom uzajamnosti.

Iz Ministarstva unutrašnjih takođe nam je potvrđeno da su od 7. novembra 2009. do 30. aprila 2025. godine, raseljena i interno raseljena lica podnijela 15.277 zahtjeva za stalni ili privremeni boravak. Od toga je riješeno 15.263 zahtjeva, a najviše zahtjeva je iz ih je iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i sa Kosova.

"Od 15 263 riješenih predmeta, za 12 427 lica zahtjev je usvojen i odobren je stalni boravk ili privremeni boravak do tri godine, 338 zahtjeva je odbijeno, dok je 2 498 predmeta odbačeno/obustavlejno (u pitanju su dupli ili nepotpuni zahtjevi)", kažu u MUP-u.