- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Zdravlje
14. 03. 2025.
09:31 >> 09:31
DILEMA
Zašto proljećno čišćenje neće koristiti vašem zdravlju
Mnogi od nas proljeće doživljavaju kao sezonu kada treba da čiste, sređuju, izbacuju, rješavaju se viška nagomilanih stvari i odjeće, ali i kućne prašine. Ali, da li dom može da bude previše čist? Da li je malo prljavštine dobro za nas? Stručnjaci kažu da treba da pazimo da čistoću ne miješamo sa higijenom.
Pandemija je svima podigla ljestvicu kada je higijena u pitanju. Pranje ruku, dezinfekcija ušli su nam u ponašanje kao nikada do tad. Seli Blumfild, predsjedavajuća Međunarodnog naučnog foruma o kućnoj higijeni, navodi da je pandemija navela mnoge ljude da steknu beskorisne navike čišćenja.
„LJudi su opsjednuti čistoćom kao sredstvom da se zaštite”, kaže Blumfild za Bi- Bi- Si ističući da često povezujemo čistoću sa zdravljem.
Ali, čistoća i higijena nisu ista stvar.
„Čistoća se odnosi da izgleda čisto i budete u čistom što podrazumijeva usisavanje ili brisanje. A higijena je zaštita od štetnih mikroba. Higijena je skup radnji, a ne stanje, koje sprovodite kada je to neophodno, a ne u propisano vrijeme”, kaže Blumfild.
Njena preporuka je zato da praktikujemo „ciljanu higijenu” u svakodnevnom životu i prepoznamo kada se štetni mikrobi vjerovatno šire, a to je najvažnije kada smo u kontaktu sa hranom, kada koristimo toalet, kašljemo, kijamo, dodirujemo prljave stvari, čistimo ili uklanjamo otpad.
Istraživanja zapravo pokazuju i da djeca koja odrastaju na farmama, na primjer, manje pate od astme i alergija i imaju manje šanse da razviju autoimune bolesti kao što je Kronova bolest zbog njihovog ranog izlaganja raznovrsnijem spektru mikroorganizama koji su im pomogli u regulisanju imuniteta. sistema. Uvjerenje da su čistoća i higijena isto postoji još od kasnih 1980-ih, kada je epidemiolog Dejvid Strakan postavio hipotezu o higijeni. Tvrdi se da izlaganje klicama i infekcijama u ranom djetinjstvu pomaže u razvoju imunološkog sistema djece i štiti od alergija. Prema naučnicima, osjetljivost djeteta na razvoj alergija nema veze sa čistoćom, već sa izloženošću različitim vrstama mikroorganizama preko crijeva, kože i vazduha koji udišu.
Коментари0
Остави коментар