[ Blic, Beta ]

KARAMARKO O PISMU

Ćirilica može, ali fakultativno

Lider HDZ-a, Tomislav Karamarko, rekao je danas da bi ćirilica mogla da se vrati u osnovne škole fakultativno, a ne kao obavezni predmet.

Ranije danas, zagrebaćki Jutarnji list objavio je da se na Univerzitetu u Zagrebu, prije svega na Filološkom fakultetu, već duže vrijeme raspravlja o vraćanju ćirilice u nastavu, dok rektor Damir Boras kaže da su to "starohrvatska pisma", te bi bilo lijepo ponovo ih vidjeti u nastavi.

Povodom tog prijedloga, Karamarko je rekao da o tome treba raspraviti.

"Fakultativno da, ali kao obaveza sigurno ne", kazao je Karamarko.

Uvjeren da će u stručnoj javnosti mnogi misliti isto, Boras je za zagrebački "Jutarnji list" rekao da bi ćirilicu trebalo vratiti u škole, a da bi glagoljicu trebalo ponuditi kao izborni predmet.

Davor Dukić, redovni profesor Odsjeka za kroatistiku - Katedre za stariju hrvatsku književnost, navodi dva razloga zbog kojih bi bilo dobro učiti ćirilicu.

"Na ćirilici imamo niz starih tekstova, a poznavanje toga pisma pomaže učenju ruskog jezika. Drugi je razlog to što se kod naših susjeda koriste i ćirilica i latinica, a savladavanjem osnova ćirilice u osnovnoj školi naši bi učenici dobili mogućnost čitanja stručne literature na ćirilici", naveo je Dakić za "Jutarnji list".

On se slaže sa tezom da, da je ćirilica ostala u hrvatskom obrazovnom sistemu, danas ne bi bilo toliko teškoća sa uvođenjem ćiriličnih ploča u Vukovaru.

"Kada nešto bolje poznajete, manje od toga zazirete", naveo je Dukić.

Dekan Filozofskog fakulteta s početka devedesetih, akademik Josip Bratulić, stav o ćirilici u školama opravdava riječima: "Nijedno znanje čovjeka ne opterećuje da bi ga osiromašilo. U mozgu prostora ima, a znati pisma je vrlo dobro - onaj ko ne zna pisma, ne zna ni jezike."

Svjestan, navodi "Jutarnji", da u dnevnopolitičkom kontekstu ovo pitanje može biti dočekano na nož, Bratulić nudi rješenje i kaže: "Problem je što ćirilici treba skinuti političku auru. Kako? Vrlo jednostavno - nazovimo je hrvatskom ćirilicom".

Direktor Hrvatskog instituta za jezik Željo Jozić, s druge strane, pita kako se dogodilo da se ćirilica prestala učiti u školama, ako se danas jezikoslovci slažu da bi je trebalo vratiti.

Jasno je, kaže, da su ćirilica i glagoljica stara hrvatska pisma, a da su Hrvati bili tropismena nacija i pisali glagoljicom, ćirilicom i latinicom.

"Činjenica je i da su hrvatska ćirilica, tzv. bosančica, i glagoljica danas vrlo zanemarena pisma, iako su njima pisani neki od najvažnijih dokumenata hrvatske istorije", navodi on.

Stručnjak za jezike sa Odsjeka lingvistike, akademik Ranko Matasović, međutim, nema izgrađeno mišljenje o potrebi uvođenja ćirilice, ali smatra da bi u njima trebalo znatno više da se uči ruski jezik, piše ovaj zagrebački dnevnik.

Bivši ministar nauke Radovan Fuks, pak, kaže da ne zna šta je rekotor Boras želio da postigne sa inicijativom za vraćanje ćirilice u hrvatske škole, ali še slaže da bi svakako bilo korisno da buduće generacije više uče informatiku ili još jedan strani jezik.