[ Mina ]

POČETAK ZASJEDANJA

Poslanici o zakonu o strancima

Poslanici u Skupštini Crne Gore, danas su raspravljali o Predlogu zakona o strancima, kojim se, kako navode u Ministarstvu unutrašnjih poslova, otklanjaju nedostaci dosadašnjih zakona i omogućavaju pozitivni efekti na smanjenje nelegalnih migracija.

Pomoćnik ministra unutrašnjih poslova Abid Crnovršanin ocijenio je da se Predlogom zakona o strancima, nakon javne rasprave i konsultacija, došlo do najprihvatljivijih rješenja, naročito u dijelu koji se odnosi na boravak stranaca u Crnoj Gori.

Predlogom se, kako je kazao, otklanjaju normativni nedostaci dosadašnjih zakona.

"To bi trebalo da ima više pozitivnih efekata na smanjenje nelegalnih migracija, na usklađivanje broja stranaca na tržištu rada sa realnim potrebama poslodavaca, i na povećanje efikasnosti naplate proeza i doprinosa i povećanje motivisanosti stranaca za ulaganje u nekretennine", kazao je Crnovršanin.

Prema njegovim riječima, najveći iskorak u zakonu je izdavanje jedinstvene dozvole za privremeni boravak i rad stranca u obliku kartice, koja je dokaz o legalnom boravku i identifikacioni dokument u Crnoj Gori.

Na osnovu zakona, Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) će izdavati tri vrste dozvola – dozvolu za privremeni boravak, stalni i dozvolu za boravak i rad stranca.

Crnovršanin je rekao da početkom primjene zakona prestaje status svim raseljenim i privremeno raseljenim, ako ne podnesu zahtjev do 31. decembra, što znači da će se nakon isteka roka smatrati licima koji nezakonito borave u Crnoj Gori.

Crnovršanin je saopštio da, od ukupnog broja izdatih i radnih dozvola, između 20 i 24 hiljade, 78 odsto su nekvalifikovani radnici. „A među njima ima menadžera, direktora, poslodavaca, a to više neće biti moguće ovim zakonom“.

On je rekao da u Crnoj Gori ima oko 16 hiljada raseljenih i interno raseljenih sa terndencijom dolaska do državljanstva, koji procedurom treba da dođu do državljanstva.

Prema njegovim riječima, trenutno je stranaca sa stalnim nastanjenjem 14.393 i 24.709 osoba sa privremenim boravkom.

„Kad se sve sabere, da li je naturalizovano ili u procesu naturalizacije se nalaze ta lica, ako sad isključimo ove koji su u privremenom boravku radi se oko 65 hiljada, a ako ih uključimo, u perspektivi kad budu regulisali status radi se o 89 hljada“, kazao je Crnovršanin.

Slaven Radunović iz Demokratskog fronta smatra da Predlogom zakona pokušava da se verifikuje progon sveštenika Srpske pravoslavne crkve.

Kako je rekao, Mitropolija crnogorsko-primorska ne želi da prihvati političku igru koja im se diktira iz SDP i ostatka vlasti i da se danas prijavljuje kao praktično novoosnovana vjerska organizacija i tako stavi u isti koš sa nekima koje njesu kanonske.

Radunović je kazao da je Predlogom predviđeno da je potrebno mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) da bi se dobila dozvola za privremeni boravak.

To, smatra on, ne bi bilo sporno kad bi ANB u potpunosti bila građanski kontrolisana i radila posao za koji je predviđena. „Ali je ANB servis SDP-a i DPS-a koja vrši selekciju ko je podoban za njihove političke namjere, a ko ne".

Poslanica SNP-a Snežana Jonica smatra da Predlog zakona značajno narušava prava predstavnika vjerskih zajednica i diskirminiše pravoslavne sveštenike i monahe.

Kako je rekla, MUP, u želji i namjeri da i dalje diskiminiše, ide na način ne da izmijeni rješenja, već mijenja zakon. „Ako krenu ministarstva zakone da upodobljavaju prema svojim rješenjima, a ne obratno, obesmišljava se ovo što ovdje radimo“.

Poslanik Socijaldemokratske partije Borislav Banović kazao je da je dobro da se na predložen način reguliše ta oblast, navodeći da će omogućiti jednostavnije a centralizovano uređenje.

On smatra da je interesantno čuti koliko je sveštenika koji su stranci, ne samo u SPC, pa onda vidjeti da li je u pitanju navodna diskriminacija ili, kako smatra, samo uvođenje reda u toj oblasti.

Banović smatra da je da je takvih više stotina pa i hiljada i da velika većina njih nema problema u boravku i radu.

„Kroz jedan, dva slučaja koji su problematični želi se SDP-u i DPS-u nametnuti politika diskriminacije“, rekao je Banović.

Poslanica Pozitivne, Azra Jasavić, smatra da je u zakonu najspornija uloga ANB.

„Najproblematičnije je to što se velika ovlašćenja daju ANB-u“, kazala je ona, objašnjavajući da je ta institucija, kako je navela, produžena ruka vlasti koja ugrožava prava građana.

Crnovršanin je rekao da nema podataka koliko sveštenika stranaca obavlja vjersku službu u Crnoj Gori.

On je kazao da su, od 19 osoba, koje su po osnovu Zakona o strancima od ANB dobili negativno mišljenje, dva sveštena lica.

Predloženim zakonom o strancima predviđeno je da se strancu može izdati dozvola za stalni boravak ako ima važeću stranu putnu ispravu, u Crnoj Gori ili državi porijekla nije pravosnažno osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora u trajanju dužem od šest mjeseci, ima sredstava za izdržavanje, zdravstveno osiguranje, obezbijeđen smještaj i ne postoje smetnje iz razloga nacionalne bezbjednosti, javnog poretka ili javnog zdravlja. 

Propisano je da se dozvola za stalni boravak izdaje sa rokom važenja pet godina.

Posebnim članom predviđeno je da eventualno postojanje smetnji sa aspekta nacionalne bezbjednosti utvrđuje ANB.

Predloženi zakon omogućava da se stalni boravak može odobriti djetetu čija oba roditelja u trenutku njegovog rođenja imaju odobren stalni boravak, ako jedan od roditelja u trenutku njegovog rođenja ima odobren stalni boravak uz saglasnost drugog roditelja ili čiji jedan roditelj u trenutku njegovog rođenja ima odobren stalni boravak, a drugi roditelj je nepoznat ili je umro.

Tatjana Debeljević, Televizija Crne Gore