Objavila M.L.B. [ PR centar ]

MIŠČEVIĆ

Ulazak u EU 2025. nije toliko realan

Reforme vode u članstvo u Evropskoj uniji (EU), ali se one ne sprovode zbog članstva, već zbog normalnijeg, boljeg života građana svake države, ocijenila je šefica Pregovaračkog tima Republike Srbije sa EU prof. dr Tanja Miščević.

Ona je, u intervjuu za PR Centar, kazala da je saradnja Crne Gore i Srbije u oblasti EU integracija na izuzetnom nivou od samog početka procesa.Ona je dodala da se ta saradnja prenosi i širi i na druge države koje su u procesu pregovora, te da će to dijeljenje biti od izuzetne koristi za ostale države regiona, koje imaju aspiraciju da postanu članice EU.

“Primijetili smo da nama iskustva ranijih pregovora, čak ni Hrvatske, ne mogu u toj mjeri da pomognu kao iskustva crnogorskih pregovora. Što znači, da Sjevernoj Makedoniji ne mogu da pomognu iskustva čak ni Crne Gore, već sada Srbije“, tvrdi Miščević.

Pitanje rješenja sukoba Beograd-Priština, kako je istakla, opterećuje, ne samo te države, već čitav region, a Srbija, kako je dodala, prati sve ono što se dešava u dijalogu o normalizaciji.

Miščević je ukazala da u ovom momentu nema nikakvog napretka.

"Mjere Prištine, uvođenje takse od 100 odsto, su ono što je u potpunosti zaustavilo dijalog koji ne može da se vodi u takvim uslovima. Ali je Srbija spremna da nastavi kad god te mjere budu ukinute. Zapravo, mjere nijesu samo prema Srbiji, već i prema BiH, a one imaju efekat, naravno, i na čitav region“, kaže Miščević.

Ona smatra da regionalnu povezanost koja postoji i prenošenje problema van granica države u kojoj nastaje, treba posmatrati u smislu pretvaranja problema u korist.

Prema njenom mišljenju 2025. godina za pristupanje Evropskoj uniji je tehnički moguća, ali ne i toliko realna.

„Ako sada znate da zapravo pričamo o 28-1 ili 27+1 državom članicom, proces BREGZIT-a još uvijek traje, da je to već jedno od osnovnih pitanja, da još uvijek nemate ili da tek počinje rasprava o strukturi i sastavu institucija nakon održanih izbora za EP, ako imate različite stavove i preference država članica prema politici proširenja, ili pak usmjerenost na susjedsku politiku, mediteransku politiku, politiku prema sjevernoj Africi, onda vam je sasvim jasno da političku odluku tih država članica teško da možete sad očekivati, i teško da bi iko mogao da vam kaže kada vidi buduće proširenje“, navodi Miščević.

Ipak, Miščević smatra da je nezamislivo da se Evropski parlament (EP), evropske institucije, bave pojedinačnim politikama, poput spoljne, bezbjednosne, energetske ili socijalne, ako u razgovore o reformi ne uključe i elemenat proširenja.

„Jer neće moći zaokružiti te politike bez zaokruživanja regiona kao takvog, odnosno, uključivanja svih država voljnih da postanu članice EU u institucije, odnosno, institucionalne strukture. Prosto, to nije moguće i negdje to oni i sami osjećaju, jer vrlo često ćete čuti, a to kaže i Strategija proširenja koja je u februaru prošle godine usvojena, da je članstvo Zapadnog Balkana u najboljem političkom, ekonomskom i bezbjednosnom interesu EU“, kaže Miščević.

Ona smatra da je taj novi prostor i novi potencijal, te da nova granica donosi i nove mogućnosti koje region ima.

„Ja mislim da nije mudra politika razgovarati o reformi, ako ne uključite i razgovore o budućem proširenju. Ne možete pričati koliko ste duboki u povezivanju ako ne znate ko se sve povezuje“, kaže Miščević