"MEHANIZAM"

Naplata duga imovinom štetna za državu

U drugoj epizodi serijala Poreski (k)raj, redakcija Mehanizma otkriva kako su Vlada i Ministarstvo finansija, Uredbom o plaćanju poreskog duga imovinom, takoreći obesmislili Zakon o poreskoj administraciji. Poreski dužnici, koji godinama duguju za porez, dobili su priliku da se, na taj način, oslobode imovine koju ne mogu prodati na slobodnom tržištu, a u nekim slučajevima, da na račun poreskog duga i zarade.

Višemjesečno istraživanje koje je uradila redakcija "Mehanizma" pokazalo je da je Uredba o naplati duga imovinom na više načina bila štetna. Naime, primjenujući ovu uredbu država je kupila i nezavršene prostore, neke u fazi raspadanja i one koji se uopšte ne mogu koristiti. Uredba je trebalo da smanji troškove iznajmljivanja prostora za smještaj državnih organa, ali se ni to nije dogodilo – troškovi su ili neznatno smanjeni ili značajno uvećani. I što je najvažnije, većina dužnika koji su dobili ovu povoljnost, nastavili su da duguju za porez. 

Pitanje novinara: "Dakle ako neko plati imovinom, kako vi onda tu imovinu pretvarate u novac? Jer rekli smo na početku, budžet se puni novcem. Budžet treba da bude novac koji mi trošimo kao država. Kako onda neko plati imovinom, kako onda to postane novac?"

Novo Radović, direktor Direktorata za poreski i carinski sistem: "Da. Iz budžeta se mora platiti ta imovina. Ali ne njemu nego se uplati na prolazni račun, na koji se plaćaju poreske obaveze i ponovo se taj novac vraća u budžet."

Pod opravdanjem da država mnogo novca troši na zakup, prema našem istraživanju, dešavalo se više slučajeva naplate poreza koji nisu imali poslovnu logiku i predstavljali su svojevrsno opraštanje dugova. To dokazuje i činjenica da se troškovi zakupa prostorija nisu značajno smanjili nakon donošenja uredbe.

Pitanje novinara: "Da li su napravljene uštede u državnom budžetu po osnovu rentiranja prostora nakon primjene uredbe?
Miomir Mugoša, direktor Poreske uprave: "E ne znam, to je pitanje za direktora Uprave za imovinu."

Iz državnog budžetaCrne Gore, za rentiranje se od 2013 do danas izdvajalo između sedam i po i osam i po miliona eura godišnje. Od početnih 7,7 miliona 2013, troškovi su naredne godine pali za 200 hiljada, da bi se naredne godine vratili na isti iznos. Procjena je da će se 2017. godine iznajmljivanje potrošiti čak 8 i po miliona eura.

Milanka Otović, generalna direktorica Direktorata za imovinsko i normativno pravne poslove: "Te podatke sad od Vas čujem... ako sam Vam rekla da smo mi prije nego što se ušlo u svu ovu priču oko naplate poreza imovinom pravili jednu informaciju prema Vladi, ne znam tačno vrijeme kad je bilo, isto se baratalo sa tim ciframa sedam osam miliona zakupa. Ako je to i na današnji dan tako onda došli smo u situaciju da...Nije bilo umanjenja po zakupima je li?"

Ako se troškovi zakupa nakon primjene Uredbe nisu umanjili, postavlja se i pitanje zašto država po svaku cijenu uzima prostor koji često nije adekvatan za smještaj državnih organa. Pogotovo ako su dužnici mogli da prodaju imovinu na tržištu i od zarade plate porez novcem, kako je i predviđeno zakonom.

Pitanje novinara: "Ja samo Vas pitam, ako taj prostor vrijedi toliko, zašto ga taj poreski dužnik nije prodao, pa dao državi Crnoj Gori novac, i vi preko Uprave za imovinu ili institucije taj novac isplanirali i kupili najadekvatniji i najbolji mogući prostor koji vam odgovara na tenderu?"

Blažo Šaranović, direktor Uprave za imovinu: "Pa pretpostavljam da nije mogao da ga proda. Pretpostavljam da mu je lakše bilo da riješi taj...Pa dobro, ali ja kažem i država je prihvatila kako da naplati taj dug poreski."
U drugoj epizodi serijala Poreski kraj pogledajte i kojim poreskim dužnicima je država omogućila da dug plate imovinom.

Drugu emisiju iz serijala Poreski (k)raj možete pogledati OVDJE.