[ Darko Bulatović, TVCG ]

NAUČNI SKUP NA ŽABLjAKU

O ekološkoj održivosti da govore nauka i struka

U susret obilježavanja 32 godine od proglašenja Crne Gore ekološkom državom danas i sjutra na Žabljaku se održava naučni skup pod nazivom "Ekološka održivost i klimatske promjene". Gdje se naša država nalazi na tom putu ekološke održivosti, odgovore će pokušati da daju nauka i struka, a politika bi trebalo samo da bude izvršilac onih rješenja koje eksperti predlože, poruka je sa skupa.

San o jednoj maloj zelenoj zemlji, ekološkom biseru, ne tako davne 1991. godine djelovala je kao realnost koja će nas činiti posebnom u svijetu. Tri decenije kasnije, dvilja gradnja, otpad i devastacija šuma samo na primjeru Žabljaka navode da se s razlogom pitamo da li smo odavno izgubili epitet ekološke države.

"Jedino UNESKO čuva to zaštićeno područje u tom nekom rangu ekološke održivosti, a da je sve ostalo privid i jedna vrsta priče koja nije apsolutno ekološka ili daleko odstupa od iste", kazao je organizator skupa "Ekološka održivost i klimatske promjene" Rade Šarović.

A kako smo brinuli o ekologiji najbolji primjer je Tara ističu iz Agencije za zaštitu. Podsjećaju na vrijeme kada je međunarodna javnost sapšavala Suzu Evrope od izllivanja jalovišta i gradnje brane na njoj.

"I opet nam je UNESKO pomogao da je zaštitimo od nas samih. Isti taj UNESKO piše o krčenju šuma u ovim krajevima i niko povodom toga praktično ništa ne preduzima. To je naša stvarnost i relanost i odnos prema ukupnoj prirodnoj i kulturnoj baštini", kazao je Zlatko Bulić iz Agencije za zaštitu životne sredine.

I prvi čovjek opštine i prvi čovjek države saglasni su da politika mora pružiti ruku stručnoj i naučnoj javnosti kada je u pitanju briga o ekološkoj održivosti.

"Da čuvamo našu kulturnu baštinu, zaštićena područja NP Durmitor koja se i danas nalaze pod zaštitom UNESKO-a i koja su dan danas lična karta Žabljaka svuda u svijetu", kazao je predsjednik opštine Žabljak Radoš Žugić.

"Ova ideja je ostala skrivena iza nebrige o okolini, konstantne i inetzivne devastacije našeg prostora, neregulisanog problema otpada, nepoštovanja zakona i izostanka sankcija", kazao je predsjednik države Jakov Milatović.

Jedan od zaključaka je da se mora stati na put nekontrolisanoj eksploatiaciji preorodnih resursa Crne Gore, te da održivost dobije najmanje isti satuts kao i ekonomski razvoj.