[ Tufik Softić ]

DOŠLjAK ZA PORTAL

Beranski sud bi dogodine mogao ostati bez pola sudija

Predsjednik Osnovnog suda u Beranama Ivan Došljak upozorio je da bi taj sud mogao u ovo vrijeme naredne godine doći u situaciju da radi sa svega polovinom sudija od ukupnog broja. Broj sudija je propisan Odlukom o broju sudija u sudovima. Ako se dođe u tu situaciju, kaže on, to bi moglo predstavljati veliki problem u radu. Došljak je u razgovoru sa predstavnicima medija rekao da bi se zbog toga teško mogao pratiti uvećani priliv predmeta. Apelovao je na popunjavanje upražnjenih sudijskih mjesta.

"Nedostatak sudijskog kadra je prva ozbiljna poteškoća sa kojom se susrećemo u radu. Odlukom o broju sudija u sudovima predviđeno je da u Osnovnom sudu u Beranama postupa devet sudija i predsjednik suda. U dužem vremenskom periodu radimo bez troje sudija. U prvoj polovini 2023. godine ostaćemo bez još dvoje sudija. U slučaju nepopunjavanja upražnjenih sudijskih radnih mjesta sljedeće godine u ovo vrijeme radićemo bez čak pet sudija“, kazao je Došljak.

Predsjednik suda je objasnio da to predstavlja veliki problem u pogledu ažurnosti, kako sa aspekta područja nadležnosti ovog suda, a to su opštine Berane, Andrijevica i Petnjica, tako i sa aspekta priliva i broja predmeta u radu.

"U oba aspekta se bilježi uvećavanje i teško se može blagovremeno pratiti bez obezbjeđivanja potrebnog broja sudija, odnosno popunjavanja upražnjenih sudijskih mjesta“, kazao je Došljak.

On je naglasio da u beranskom Osnovnom sudu postoje i upražnjena službenička radna mjesta, što utiče na uvećanje obima poslova koji obavljaju zaposleni, ukazujući istovremeno na nepovoljnu starosnu strukturu sudija i zaposlenih.

"Smatram da je nepovoljnu starosnu strukturu sudija i zaposlenih u sudu potrebno otkloniti budućim sistemskim rješenjima, redovnim i blagovremenim popunjavanjem upražnjenih mjesta da bi se obezbijedio stručni i iskustveni kontinuitet u obavljanju svih sudijskih poslova. Od sudija se očekuje ulaganje maksimanog napora u radu jer povećanje ažurnosti, efikasan i kvalitetan rad suda jedino mogu obezbijediti povećanje povjerenja građana u rad suda“, smatra Došljak.

Predsjednik beranskog Osnovnog suda je dodao da se i drugi sudovi suočavaju sa problemom nedostatka sudijskog kadra.

„Iz tog razloga ovom sudu su tokom ove godine delegirani spisi većeg broja krivičnih predmeta iz Osnovnog suda u Rožajama, a značajan broj predmeta iz ovog referata je ranijih godina delegiran iz Osnovnog suda u Bijelom Polju. Međutim, kada je u pitanju rad na ovim predmetima postupajuće sudije se suočavaju sa brojnim poteškoćama. Dostavljanje pismena vrši se preko pošte, a ne preko sudskih službenika, čime dolazi do povećanja troškova, nedostupne su nam pojedine stranke koje se nalaze u inostranstvu, postoji deficit vještaka u pojedinim oblastima, a obzirom na geografski položaj i vremenske prilike poteškoću predstavljaju izlasci suda na lice mjesta", kaže Došnjak.

Napominje da to posebno važi kada su u pitanju nepristupačnija područja.

"Sve to uz i činjenicu da suđenja u krivičnim postupcima - posebno u onim složenijim – sa više optuženih lica i obimnom dokaznom dokumentacijm mora imati za posljedicu da ti postupci traju duže. To svakako ne znači da se ovi predmeti ne sprovode efikasno, jer efikasnost podrazumijeva ne samo brzinu, već i zakonitost u postupanju i poštovanje ljudskih prava“, objasnio je Došljak.

On je podvukao da je Osnovni sud u Beranama posljednih mjeseci često bio u centru pažnje medija zbog visoko profilisanih krivičnih predmeta vezanih za krivična djela nasilja u porodici, te i izvještavanja povodom postupaka potvrđivanja optužnica.

"Osjetili smo važnost preventivnog komunikacionog djelovanja. Proaktivnim objavama informacija koje se odnose na takve postupke smanjuje se pojava dezinformacija i tabloidizacija sudskih postupaka, a i neprofesionalno izvještavanje. Neophodno je istaći da se postupajuće sudije u vršenju sudijske funkcije rukovode dokazima koje imaju u spisima predmeta i zakonima. Možda će zvučati čudno, ali lično znam da mnogi od mojih kolega nijesu ni upoznati sa medijskim izvještavanjima o određenim slučajevima, iako su sigurno upoznati sa tim da zbog prirode samih djela ili spornih odnosa za te predmete postoji veliko interesovanje javnosti", navodi Došnjak. 

Ističe da javnost ne treba unaprijed da ima predubjeđenje na koji način će se određeni postupak okončati. 

"Jer to nije dobro, prevashodno zbog očuvanja povjerenja javnosti u rad suda. Ipak, i pored toga sud će nastojati da dobrim obrazloženjima svojih odluka razuvjeri javnost u takva ubjeđenja, ukoliko postoje“, rekao je Došljak.

Istakao je podatak da je krivično odjeljenje beranskog suda ove godine imalo ukupno u radu 921 predmet.

"Jedan od prioriteta u radu ovog odjeljenja predstavlja rad na predmetima nasilja u porodici ili u porodičnoj zajednici. Predmeta vezanih za ovo krivično djelo u 2021. godini bilo je 26. Statistika pokazuje da ih je tokom 2022.godine dosad bilo 37, te se zaključuje postojanje porasta ovih krivičnih djela, a javnost je upoznata sa nekim od predmeta koje smo imali u radu. Smatram potrebnim istaći da su postupajuće sudije prošle obuke da bi bolje razumjeli rasprostranjenost i prirodu nasilja u porodici, dinamiku takvog nasilja, njegove osnovne uzroke i koncepte rodne ravnopravnosti", ukazuje predsjednik suda.

Smatra da su usvojeni principi u kojima je žrtva u centru pažnje, primjenjuju se zakoni i procedure na rodno osjetljiv način, osigurava se zaštita i bezbjednost žrtava, te osnaživanje žrtava. 

Ukazujući na to da je, kako je rekao, Osnovni sud u Beranama u prethodnoj sudijskoj godini bio posvećen jačanju nezavisnosti i nepristrasnosti, predan vladavini prava i unaprjeđenju poštovanja ljudskih prava i sloboda, on je u cilju transparentnosti iznio i niz drugih statističkih podataka.

„Osnovni sud u Beranama započeo je sudijsku 2021. godinu sa 1.080 predmeta, primio u istoj 4.073 predmeta, a što ukupno iznosi 5.153 predmeta u radu. Riješeno je 3.674 ili 71,36%, dok je ostalo neriješeno 1.476 predmeta ili 28,64%. Broj riješenih predmeta u odnosu na priliv je 90,20%. Broj potvrđenih odluka iznosio je 375 ili 68,43%. Prosječna norma sudija na nivou suda iznosila je 101,22%", rekao je Došljak.

Prema njegovim riječima, sudije su u ovoj godini dosad imale u radu 5.286 predmeta, prosječno bile opterećene sa po 748,71 predmeta i prosječno su završili po 490,86 predmeta.

Broj potvrđenih odluka iznosi 317 ili 73,38%, a prosječna ostvarena norma sudija je 102,52%.

"Evidentan je dobar učinak suda u rješavanju tzv. 'starih“ predmeta', odnosno predmeta starijih od tri godine, obzirom da trenutno od 1.805 neriješenih predmeta u 'stare' predmeta spada 'samo' njih 61 ili 3,38 %. Nastojaćemo da ovaj broj do kraja tekuće godine bude još manji. Nužno je naglasiti i da je prosječno trajanje odlučivanja u predmetima 109 dana. To je pokazatelj efikasnosti u savladavanju priliva i vremena potrebnog za rješavanje predmeta“, rekao je Došljak.

Građansko odjeljenje ovog suda imalo je u radu 2.235 predmeta, a izvršno i vanparnično odjeljenje 704 predmeta.

Predsjednik Osnovnog suda kaže da u tom sudu postoji i Služba za pružanje besplatne pravne pomoći koja je namijenjena najranjivijim kategorijama građana, onima koji prema svom imovnom stanju nijesu u mogućnosti da ostvare pravo na sudsku zaštitu bez štete po nužno izdržavanje sebe i svoje porodice.

Tokom ove godine podnijeta su 34 zahtjeva za ostvarivanje ovog prava, a u 31 slučaju besplatna pravna pomoć je odobrena. Takođe, u sudu su obezbijeđene i prostorije u kojima posrednici Centra za alternativno rješavanja sporova sprovode postupke posredovanja.

Napomenuo je i da je zgrada Osnovnog suda u Beranama ranije obuhvaćena projektom adaptacije sudova, kojim su predviđene brojne promjene.

"Trenutno imamo samo jednu sudnicu za veća i značajnija suđenja, dok se svakodnevno sva ostala suđenja obavljaju u neadekvatnim uslovima, u kancelarijama sudija, što ni u kom slučaju ne može biti funkcionalno“, rekao je Došljak.

Zaključio je tvrdnjom da je Osnovni sud u Beranama prepoznat po tome što ima veoma dobro razvijenu međuinstitucionalnu saradnju sa svim državnim organima i predstavnicima javnog sektora i da će se ta praksa u cilju trasnparentnog rada nastaviti.

"Nastojaću da rad suda organizujem na način na koji će se najbolje ostvariti Ustavom priznato pravo građana na pravično suđenje. A da li se u tome sada uspijeva najbolje znaju oni na koje se ta prava odnose“, rekao je Došljak.