ZILKIĆ BUHIĆ

Lažne vijesti šire se šest puta brže od istinitih

Da bismo uspjeli na pravilan način tumačiti lažne informacije u medijima, bilo bi potrebno razviti proces medijske pismenosti, ističe Nermina Zilkić Buhić, trenerica obuke medijske i informacione pismenosti. Ona za RTCG Portal ističe da znanje u oblasti medijske pismenosti mora stalno da se nadograđuje, u korak sa vremenom i tehnološkim razvićima.

Zilkić Buhić za Portal RTCG kaže da bi o medijskoj pismenosti trebalo glasno da se govori svakog dana. 

"Većini ovaj naziv zvuči i zastrašujuće, jer u startu kaže da nismo pismeni, pa to možda ljude uplaši i odbije. Jer, ljudi se plaše neznanja i nijesu svi spremni da prihavte činjenicu da u osnovi nismo upoznati sa ovom tematikom i da treba raditi na osvješćivanju i učenju o medijima", kaže ona.

Navodi da se na našim prostorima rijetko kritički pristupa medijskim objavama.

"Razvijanje kritičkog mišljenja i njegova implementacija su znatno zanemareni u našem školstvu, pa samim tim smo kasnije osakaćeni da kritički pristupimo informacijama iz medija. Potrebno je da roditelji i nastavnici zajedno rade na ohrabrivanju djece da kritički pristupaju svakoj informaciji. Svaki nastavnik može kroz svoj predmet to da postigne, pa će samim tim generacije biti spremne da kritički pristupaj i medijskom sadržaju, da npr. prepoznaju i da se odupru medijskim manipulacijama, lažnim vijestima i teorijama zavjere."

Rješenje za lažne vijesti

Zilkić Buhić poručuje da je medijska pismenost pravi put ka rješavanju problema lažnih vijesti i dezinformacija, ali ne i jedini.

"Medijska pismenost u velikoj mjeri rješava ovaj problem tako što nas stalno opominje da bi trebalo npr. da obratimo pažnju na svoje emocije putem kojih mediji manipulišu nama. Ova tema je jako zapostavljena i potrebno je ljude podsjećati na to da je neophodno da prepoznamo emocije koje je izazvao neki medijski sadržaj, da ih kontrolišemo i da nekoliko puta promislimo prije nego što nešto podijelimo, tj. prije nego što nastavimo lanac dezinformisanja. Nepohodno je takođe da ljude podučimo mnogim drugim alatima koji nam pomažu u samostalnoj provjeri vjerodostojnosti nekog medijskog sadržaja, kao i pri razlikovanju kredibilnog od nekredibilnog novinarstva."

Navodi i da se lažne vijesti šire šest puta brže od istinitih, ali većina o tome ne razmišlja.

"Neznanje o tome kako informacije putuju do nas, ko nam ih plasira i da li su istinite; da li možemo da vjerujemo svakoj informaciji na koju naiđemo; da li iza toga što pročitamo/čujemo/vidimo stoji neka zla namjera, to su neka od osnovnih pitanja koja bi trebalo sebi da postavimo pre nego što budemo ubijeđeni da je nešto istina. Neznanje može dovesti do fatalnih ishoda. Slučaj genocida u Ruandi, ali i drugi slučajevi svjedoče o tome koliko su mediji, lažne vijesti i govor mržnje imali udjela u mnogim zlodjelima. Znanje u oblasti medijske pismenosti mora stalno da se nadograđuje, u korak sa vremenom, sa tehnološkim razvićima", kaže trenerica za RTCG Portal. 

Copy-paste novinarstvo

Zilkić Buhić kaže da je  copy-paste ili čoporativno novinarstvo regionalno zastupljeno, te da utiče na izvještavanje. 

"Mediji uglavnom rade na tome da u što većoj mjeri plasiraju i istaknu svoj sadržaj, da bi postigli i održali popularnost, tako što masovno prepisuju klikbejt, ili senzacionalne vijesti. Na taj način postaju ljudima vidljiviji i primamljiviji. Mnogi mediji za cilj imaju promovisanje određenih interesa i kreiranje vijesti na način da budu pristupačne široj masi ljudi, a da ne nude kompletne informacije. Često krše i profesionalne kodekse i standarde novinarstva, pa su ljudi izgubili povjerenje."

Iz iskustva trenera na obukama za medijsku pismenost, kaže da ljudi zbog toga zaista sve manje vjeruju medijima i da postoji averzija.

"Na svu sreću, postoje kredibilni mediji koje treba podržati tako što ćemo se edukovati, naučiti da ih prepoznamo, pratimo vjerodostojne informacije koje plasiraju i na taj način možemo uspjeti da vratimo poverenje u medije", navodi Zilkić Buhić za RTCG Portal. 

Građansko novinarstvo 

"Građansko" novinarstvo je, smatra Zilkić Buhić, zastupljeno u velikoj mjeri, te da se to moglo očekivati s obzirom na razvoj tehnologije, popularnost društvenih mreža i njihovog načina funkcionisanja.

"Svako ima pravo da na svom profilu piše, komentariše i da se osvrne na svaku temu, što govori o slobodi govora, ali i o tome kada bi ta sloboda trebalo da se ograniči. Nažalost, neće svako izveštavati istinito i dijeliti provjerene informacije, a neće ni odgovarati za sve što napiše i podijeli, što je loša strana. To nikako ne znači da na građansko novinarstvo treba da gledamo kao na nešto loše što nam se desilo. Smatram da se novinarska profesija neće ugasiti jer će i pored građanskog novinarstva i vještačke inteligencije postojati potreba za novinarskom profesijom, jer npr. ne mogu se svi građani baviti istraživačkim novinarstvom, jer to je posao profesionalaca", zaključila je Zilkić Buhić.

Kristina RADOVIĆ