DOSTAVIĆE PRIJEDLOGE

"Zakon o planiranju i izgradnji totalni apsurd"

Stukovna komora arhitekata će, zajedno sa ostalim komorama Inženjerske komore Crne Gore (IKCG), dostaviti Ministarstvu održivog razvoja i turizma prijedloge za izmjenu i dopunu Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, jer postojeće rješenje, kako ocjenjuju, nije dobro, saopšteno je na okruglom stolu "Primjena Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, sa aspekta arhitektonske struke".

Predsjednica Strukovne komore arhitekata IKCG Maja Velimirović Petrović kazala je da je godina od primjene novog Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, bio dovoljan rok da se analiziraju efekti tog akta na struku i na cijelu oblast upravljanja prostorom.

„Kod inicijalnog prijedloga zakona, koji je usvojen na Skupštini, najmanje smo bili zadovoljni segmentom planiranja prostora. Inženjerska komora je, u toku javnih rasprava predloga zakona, davala potpuno drugačije prijedloge vezano za taj dio zakona koji je po našem mišljenju ključni segment u cijelom sistemu upravljanja prostora, jer planiranje je ključ i dalje implementacije planskih rješenja, odnosno izgradnje, visokogradnje, infrastrukture i svega ostalog“, navela je Velimirović Petrović.

Ona je najavila da će, u tom segmentu, dati prijedlog vezan za segment planiranja.

Velimirović Petrović je kazala da centralizacija samog procesa planiranja i izrade planova, nije dobra.

„Smatramo da ovo zakonsko rješenje, koje je već godinu na snazi, ne daje dobre rezultate“, rekla je Velimirović Petrović.

Ona je ukazala i u dijelu planiranja na ukidanje licenci za izradu za fizička i pravna lica.

„Ministarstva direktno ugovaraju izradu planskih dokumenata na državnom novou, a nije nam jasno na koji način se dešava izrada izmjena i dopuna postojećih planskih dokumenata, u skladu sa starim zakonom“, kazala je Velimirović Petrović.

Ona je kazala da se kasni sa Državnim smjernicama razvoja arhitekture, kao i da bi taj akt trebalo da već bude donešen.

Arhitekta Slavko Radunović kazao je da je donedavno imao licencu za izradu planske dokumentacije do donošena novog Zakona.

„Vidim da se razni ljudi, koji nisu arhitekte, predstavljaju kao odgovorni planeri i brane planske dokumente koji su izradili. Ne znam o čemu se ovdje radi? Može li neko ko nije arhitekta da bude planer, a pri tome u Zakonu nema licencu za planera“, upitao je Radunović.

On smatra da je potrebno da se vrati „po kratkom postupku“ zakon koj je važio do donošenja novog zakona.

Profesor arhitekture u penziji, Božidar Pavićević, smatra da je sadašnje rješenje Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata neprihvatljivo.

„To je za mene totalni apsurd. Koliko god se vi trudili na okruglom stolu da sprovodite taj plan, što se mene tiče, komora koliko god da je razvašćena u mnogim stvarima, jedina je institucija, koja oko toga, treba da ima načelni stav da se Zakon mora mijenjati“, rekao je Pavićević.

Arhitektica u Opštini Berane Sonja Vuković kazala je da su u toj Opštini dobili nacrt za Plan generalne regulacije, navodeći da im to predstavlja problem kako da daju primjedbe na taj prijedlog.

„Dati primjedbe na projektni zadatak za Plan generalne regulacije, kad bolje razmsilimo, tu treba jedan tim, treba dosta široko gledati, s obzirom da je naš prostor manje više i ugrežen i devastiran, kako dati smjernice za to. Ali nas je pomalo i strah kako će to sve, sa aspekta Ministarstva, da se posmatra, da li smo bili dovoljno aktivni tu, da li smo dovoljno rekli. To nam je nepoznanica“, rekla je Vuković.

Arhitekta Miodrag Maraš, kazao je da su osnovne tematske oblasti koje treba uzeti u obzir u procesu prostornog planiranja prirodni resursi i uslovi, stanovništvo, urbana i ruralna naselja, privreda, infrastruktura, javne službe, životna sredina, prirodna i kulturna baština.

„U svijetu i u Evropi prostorno i urbanističko planiranje se sprovodi na različitim prostornim nivoima, i to kao lokalni, regionalni i državni planovi. Država donosi Strategiju prostornog razvoja države i regiona, koja se u prostoru sprovodi kroz strukturu planske dokumentacije, Prostorni plan države, Regionalni prostorni plan, Detaljni prostorni plan Prostorni plan Opštine, generalni urbanistički plan, detaljni urbanistički plan i projekat koji su dalje podijeljeni na prostorne planove i regulacione planove“, naveo je Maraš.

Sva planska dokumentacija, kako je pojasnio, prolazi sistem kontrole u obliku stručne revizije od vrhunskih i iskusnih planera i svih struka uključenih u izradu planova.

Predstavnica Unije poslodavaca Crne Gore, Marina Jovanović, kazala je da će se ta asocijacija truditi da nastavi da prati i bude otvorena za članove, kao i da, kako je navela, ukažem na probleme za koje smatra da postoje, „ne samo za ovaj zakon već i za ostale koji će uticati na privredu Crne Gore“.

Arhitekta Boris Ilijanić smatra da je metodologija koja je usvojena kad je on započinjao karijeru, bilo da se radi o razvojnim planovima ili se radi o regulacionim planovima, bila na svjetskom nivou.

„Metodologija koja je tada važila, bila bi uspješna i sada, a to je od pojedinačnog ka opštem. Svaki pristup, koji bi bio od pojedinačnog ka opštem, bio bi valjan i kvalitetniji pristup nego sistem centralizacije“, istakao je Ilijanić.

On je ocijenio da bi, prije izrade državnih smjernica razvoja, trebalo napraviti analizu vrijednosti „naše autentičnosti i svega onoga po čemu smo u tome specifični“.

„Državne smjernice razvoja arhitekture treba da radi najautoritativnija arhitektonska struka i znajnje. Ne bi trebalo da to bude puki pravni dokument bez suštine i značaja, likovnosti djelovanja u prostoru, a pogotovo ne faksimilizacija takozvane interne arhitekture“, kazao je Ilijanić.

Član Upravnog odbora IKCG, Rajko Radusinović upitao je „kako i po kojem osnovu Ministarstvo bez tendera određuju ko će raditi prostorni plan?“

„Da li je to zakonito da se odredi čovjek koji bira tim za izradu prostornih planova bez ikakvih tendera i takmičenja. To je pitanje za koje treba da se vidi da li je u skladu sa zakonom“, rekao je Radusinović.

Profesor Arhitektonskog fakulteta u Podgorici i glavni državni arhitekta, Dušan Vuksanović, kazao je da su Državne smjernice razvoja ahiketure smisleni dokument.

„Nema razloga za očekivanja da će to ići u nekom pogrešnom pravcu. Uskoro će krenuti javna rasprava, na dokumentu radi tim koji sam predložio. Konsultovali smo slična dokumenta iz okruženja, prije svega Hrvatsku, Sloveniju i Austriju, i zaključili da njihove smjernice dolaze iz drugačijih sredina sa različitim stepenom civilizovanosti društva, kulture građenja“, naveo je Vuksanović.

On je istakao da Državne smjernice razvoja arhitekture nisu faktor uslovljavanja izrade Plana generalne regulacije.

„Sve aktivnosti vezane za Plan mogu da teku bez ikakvih poteškoća i nedostajućih inputa što se tiče smjernica. Smjernice ne koče i ne uslovljavaju proces izrade Plana generalne regulacije“, rekao je Vuksanović.

On je kazao da Smjernice neće biti usvojene u ovoj godini, „ali smo se dogovorili da to bude do kraja februara“.

„Smjernice neće obraditi sva pitanja, niti to mogu. Posebno ne pitanja koja su vezana za planske aspekte i tehničke aspekte. Smjernice pretenduju na aspekte oblikovanja i materijalizacije“, pojasnio je Vuksanović.

Član Izvršnog odbora strukovne komore Građevinskih inženjera Dragan Žarković ocijenio je da je novi Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata „veoma loš“.

„Zakon je napravio radikalne promjene u uhodanom sistemu planiranja, izgradnje. Zakon je konglomerat četiri zakona – zakona o planiranju, građenju legalizaciji i inženjerskoj komori“, rekao je Žarković.

On smatra da prijedlozi da se aktuelni Zakon poništi imaju osnova, ali da je, kako je naveo, potrebno realno sagledati mogućnosti „i fokusirati se na ono što možemo da uradimo da zakon popravimo“.

Arhitektica iz Herceg Novog Biljana Nogulović rekla je da aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata nije prepoznao stare kamene objekte zaštićene konzervatorskim uslovima.

„U Boki imamo Grbalj bez planskih dokumenata i tu postoji mnoštvo kamenih kuća. Dolazili smo u situaciju da smo predavali idejina rješenja gradskim državnim arhitektama, koja su vraćana iz razloga što područje nije obuhvaćeno planom. To su objekti koji su prije svih planova igrađeni, koji se samo rade konstrukciju u postojećim gabaritima, i vraćaju stare funkcije i izgledi objekta“, navela je Nogulović.

Okrugli sto je organizovala Strukovna komora arhitekata IKCG.