[ Index.hr, Objavila: R.P. ]

VIJEK OD PANDEMIJE

Kako je "španska groznica" ubila milione ljudi

Bila je to bolest nad bolestima, zahvatila je trećinu čovječanstva, usmrtila na desetine miliona ljudi i stvorila paniku da se približava kraj svijeta. Sto godina nakon izbijanja "španske groznice", naučnici kažu da su naučene neke lekcije o najsmrtonosnijoj pandemiji u istoriji, ali i da svijet bez obzira na to, nije spreman za novog globalnog ubicu.

Posebno upozoravaju kako bi otpornost na antibiotike i klimatske promjene mogle zakomplikovati neku buduću pandemiju.

"Globalno stanovništvo sve je starije, mnogi žive sa hroničnim bolestima, uključujući gojaznost i dijabetes", kaže Karolin van de Sandt iz Instituta za infekcije i imunitet univerziteta u Melburnu.

Iduća pandemija mogla bi ubiti 150 miliona ljudi

Naučnici predviđaju da će iduća pandemija gripe vjerojatno biti soj ptičjeg gripa koji se prenosi na ljude i da će se svijetom raširiti brzo putem vazdušnog saobraćaja. Mogla bi ubiti, kažu, do 150 miliona ljudi.

Van de Sandt i njen tim, analizirali su podatke o španskoj groznici koja je 1918. harala svijetom, ali i kasnije pandemije - azijski grip 1957. godine, hongkonški 1968. i svinjski 2009. godine.

Suprotno od većine drugih zemalja upletenih u Prvi svjetski rat i sa kasnijom cenzurom u medijima, Španija je bila neutralna i tamo se mnogo pisalo o bolesti. To je mnoge navelo na zaključak da je i bolest krenula iz Španije.

Danas se vjeruje da je bolest buknula među američkim vojnicima, a ubila je neproporcionalno veliki broj vojnika i mladih.

Naučnici kažu da bi danas bilo drugačije.

Neuhranjenost i prejedanje

Te 1918. svijet se borio sa ekonomskim posljedicama globalnog rata i virus je zbog neuhranjenosti bio smrtonosniji nego što bi trebalo da bude.

Potencijalna nova pandemija danas bi se širila razvijenim zemljama, među populacijom koja se teško nosi sa prekobrojnim kilogramima i rekordnim stopama dijabetesa, kažu naučnici u studiji objavljenoj u časopisu Journal Frontiers in Cellular and Infection Microbiology.

"Iz pandemije 2009. godine znamo da je veća vjerovatnoćada će ljudi sa određenim bolestima (poput gojaznosti i dijabetesa) biti hospitalizovani ili će umrijeti od gripa", smatra Kirsti Šort sa Univerziteta u Kvinslendu.

 Sada bi svijet bio suočen sa "dvostrukim teretom" teške bolesti zbog nedojedanja u siromašnim zemljama i prejedanja u bogatim.

Globalno zagrijavanje uticalo bi na druge načine. "Klimatske promjene mogu prouzrokovati promjenu migracijskih puteva ptica i tako odnijeti pandemijske viruse na nove lokacije kaže Van de Šand.

Sa španskom groznicom lakše su se borili stariji ljudi. Naučnici smatraju da je to zbog toga jer su starije osobe uspjele da izgrade imunitet tokom prijašnjih infekcija.

Većina umrlih 1918., otprilike 50 milona ljudi, podlegla je zbog sekundarnih bakterijskih infekcija. Njih su u idućim epidemijama spriječili antibiotici. Ali danas su mnoge bakterije imune na antibiotike.

"Na taj način raste rizik da će ljudi u idućoj pandemiji opet umirati zbog sekundarnih infekcija", zaključuju naučnici.