- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Zanimljivosti
12. 04. 2017.
08:51 >> 08:25
1
NEZAJAŽLJIV APETIT
Paukovi bi mogli da pojedu sve ljude za godinu
Pauk je najpoznatiji arahnid, koji ima nezajažljiv apetit. Pored toga, njegova porodica vrlo je brojna, pa kada bismo na jedan kantar stavili sve paukove svijeta, njihova težina bila bi 25 miliona tona (poređenja radi, biomasa svih ljudi na Zemlji se procjenjuje na oko 287 miliona tona).
Međutim, novo istraživanje koje su objavili Martin Nifeler i Klaus Birkhofer u časopisu "Science of Nature", pokazuje da ti paukovi godišnje pojedu između 400 i 800 miliona tona plijena, što znači da bi bez problema mogli da pojedu kompletno čovečanstvo i da im ostane mjesta za još hrane.
Kada bi čovjek težak 100 kilograma jeo količinu hrane, srazmjernu onoj koju pojede jedan pauk, trebalo bi da svakog dana pojede oko 10 kilograma mesa.
Da bi došli do tog otkrića, Nifler i Birkhofer su se bavili sofisticiranim procenama dosadašnjih otkrića kojima je utvrđeno koliko paukova živi na svakom kvadratnom metru tla na njihovim glavnim staništima na svijetu, kao i prosječna količina hrane koju mogu da pojedu paukovi različitih veličina za godinu dana.
Ranije studije su pokazale da je u nekim staništima, broj paukova na jednom kvadratnom metru prostora 131. dok u nekim može da dostigne i više od hiljadu jedinki, na toj površini.
Iako svi ovi podaci djeluju zastrašujuće, treba imati u vidu da rasprostranjenost paukova i njihova alavost, zapravo ide na ruku ljudima.
Naime, pošto uglavnom jedu druge bube, to znači da imamo manje štetočina u baštama, manje komaraca u dvorištima i manje muva u kući.
Dakle, umjesto da ih se plašimo, trebalo bi da smo im zahvalni.
Коментари1
Остави коментар